KREDITI U SRBIJI I DALJE JEFTINI: Korona nije pogoršala uslove zaduživanja, od OVOG zavisi da li će tako ostati
Jeftino zaduživanje građana i privrede kod banaka potrajaće još neko vreme, a koliko će taj period trajati zavisi od brzine ekonomskog oporavka od pandemije korona virusa, procenjuje generalni sekretar Udruženja banaka Srbie (UBS), Vladimir Vasić.
SJAJNE VESTI ZA NAJSTARIJE GRAĐANE: Od 1. januara povećanje penzija, poznato i za koliko
Koliko država izdvaja za povećanje minimalne zarade: Ministarstvo finansija objavilo podatke
Prevara srpskih potrošača? Naplaćuju po spratovima: Ko je na devetom daje dodatnih 1800 dinara!
- Izvesno je da oporavak privrede ne može biti jako brz, što znači da još duže vreme možemo očekivati niske kamatne stope, kako bi novac bio što dostupniji i preduzećima i građanima - kaže Vasić.
Dodaje da upravo zato i Euribor ima negativnu vrednost i nalazi se na istorijskom minimumu.
- Većina kredita kod nas vezana je za Euribor i direktna posledica biće pad kamata, odnosno smanjenje mesečnih rata, i za postojeće i za nove kredite - navodi on i podseća da još od globalne krize iz 2008. godine gotovo neprekidno traju napori za oživljavanje privrede.
Vasić podseća da sličnu politiku vodi i Narodna banka Srbije, koja je referentnu kamatnu stopu smanjila na 1,25 posto sa nivoa od 2,25 procenata, koliko je ona iznosila početkom 2020. godine.
Komentarišući rad banaka u uslovima aktuelne zdravstvene krize, ističe da kreditna aktivnost ni u jednom trenutku nije prestajala, što je dobra vest koja govori da kriza nije izazvala potpunu blokadu u poslovanju i životu naših ljudi.
- Prema izveštaju Kreditnog biroa iz juna, u 2020. godini gotovinski krediti su porasli za 6,8 odsto. Masa stambenih kredita u odnosu na isti period prošle godine veća je za 10,4 odsto - precizira Vasić.
Dva moratorijuma na otplatu dugova bankama, kako bi se pomoglo građanima i privredi u uslovima smanjenih prihoda usled pandemije, po njegovom mišljenju su ispunila svoju svrhu.
Sudeći po dosadašnjim efektima, u toj nameri se uspelo. Vrednost obaveza koje su banke odložile iznosi oko tri milijarde evra i to je zaista veliki iznos novca koji je na određeni način ubačen u novčane tokove, odnosno ostao je u rukama klijenata banaka - navodi Vasić.
Smatra da nivo problematičnih kredita (NPL) u bankama neće zbog korona krize porasti do rizičnog nivoa.
- U prethodnim godinama NBS i banke u Srbiji uradile su zaista mnogo na smanjenju udela NPL-ova i pokazalo se sjajnim što je to urađeno pre krize. Sa 31. decembrom 2015. udeo docnje u ukupnoj sumi bankarskih kredita iznosio je 18,6 odsto, a zahvaljujući nizu mera, na kraju juna ove godine taj procenat bio je svega 3,6 odsto. To je odlična polazna pozicija i zato ne verujemo u rizično povećanje loših plasmana - rekao je Vasić.
Ocenjuje, takođe, da srpski bankarski sistem u 2021. godinu ulazi sa vrlo pozitivnim poslovnim okruženjem.
- Mi smo prethodnih godina rešili nekoliko neuralgčnih tačaka, kao što su rizični plasmani i pitanje kredita indeksiranih u švajcarskim francima. U novu godinu ulazimo sa stabilnim i organizovanim bankarskim sistemom, sa stabilnom valutom koja omogućava predvidivo planiranje, sa dobrim makroekonomskim pokazateljima i najavom visokog rasta - kaže Vasić.
Zaduženost građana i privrede je, po njegovom mišljenju, takva da ostavlja još dosta prostora za razvoj kreditnog poslovanja.
- Digitalizacija je ozbiljno započeta i takođe omogućava ubrzani rast ovih usluga. To su razlozi zbog kojih sa velikim optimizmom čekamo 2021. godinu - poručuje generalni sekretar UBS, Vladimir Vasić.