Rođaci iz inostranstva dele ŠAKOM I KAPOM: Priliv deviza u Srbiju REKORDAN
Od 2010. godine prosečno je od naših ljudi u inostranstvu u maticu stizalo 2,6 milijardi evra godišnje.
- Najveći deo ličnih transfera čine doznake naših građana iz inostranstva - objašnjava Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta za Novosti.
- Potrebno je ozbiljno istraživanje da bismo znali šta je doprinelo takvom skoku priliva. Zvanična statistika bi trebalo da utvrdi koliko ljudi godišnje odlazi u inostranstvo. Broj onih koji nađu posao preko Nacionalne službe za zapošljavnje je tek mali deo. Rast ličnih transfera je verovatno posledica velike i mlade emigracije. Ljudi odlaze da rade u inostranstvu. Ukoliko ne ode čitava porodica, transferi su veći. Oni koji rade, šalju novac svojima kod kuće. S druge strane, kod stare emigracije, gde su se čitave porodice iselile, transferi se smanjuju - dodaje on.
Detaljan troškovnik posne slave: Na trpezu ode cela plata, ali postoje i TRIKOVI ZA UŠTEDU
Iz inostranstva građanima u Srbiju stižu i penzije. Ovi iznosi, međutim, nisu toliko promenjivi.
Među pošiljke iz inostranstva mogla bi se prikriti i siva ekonomija. Frilenseri, koji svoje usluge mogu da pružaju i klijentima u inostranstvu, ukoliko ih ne prijave, mogu na ovaj način da primaju uplate. Ekonomisti se slažu da na debljinu koverte utiču ekonomske prilike u inostranstvu.
- Doznake zavise od globalnih trendova - objašnjava ekonomista Ivan Nikolić. - Ove godine su u porastu. Kad je stanje u ekonomijama tamo gde rade naši ljudi dobro, više se novca šalje kući. Kada je tamo kriza, štede i oni. U Srbiju šalju manje iznose.
Od januara prošle godine, do septembra ove, prema podacima platnog bilansa Srbije, najviše ličnih transfera iz inostranstva zabeleženo je tokom maja i avgusta ove godine. Reč je o mesečnom prilivu od 340 miliona evra (maj), odnosno 349 miliona evra, koliko je zabeleženo u osmom mesecu. Kada se posmatraju avgust ove i avgust prošle godine, reč je o porastu iznosa od čak 127 miliona evra, odnosno za 57 odsto.
Najveći deo ličnih transfera iz inostranstva čine upravo doznake radnika. Od 2,18 milijardi evra transfera, koji su pristigli u Srbiju od januara do početka septembra, na njih se odnosi 1,7 milijardi evra. To je za 410 miliona evra više u odnosu na isti period 2017. godine. Inače, doznake čine oko sedam odsto bruto domaćeg proizvoda Srbije.
OD 25. DECEMBRA MORATE U BANKU ILI ZABORAVITE NA PLATU: Klijentima blokiraju račune pred Novu godinu
Najveći deo doznaka u Srbiju pristiže u evrima i to iz zemalja u kojima živi i radi najveći broj naših građana. To su Nemačka, Švajcarska, Austrija i Francuska. Zvanični podaci na šta ovdašnji građani troše ovako dobijeni novac - ne postoji. Jer, reč je o transferima novaca između domaćinstava, odnosno građana.
Pratite nas i na instagramu.