broken clouds
12°C
24.04.2024.
Beograd
eur
117.1661
usd
109.9635
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

CRNOGORSKI MEDIJI O EKONOMSKOJ KATASTROFI: Ubedljivo smo najgori u Evropi, Srbija lider regiona

23.09.2021. 11:37
Piše:
Srbija Danas
crna gora
crna gora / Izvor: Profimedia/ilustracija
Ukupni BDP u Crnoj Gori za prošlu godinu je iznosio 4,19 milijardi evra, dok je 2019. godine bio 4,95 milijardi. Po stanovniku to iznosi 6.737 evra, što je za 1.222 evra manje nego godinu ranije.

Crnogorska ekonomija prošle godine izgubila je 765 miliona evra što je pad u bruto domaćem proizvodu (BDP) za 15,3 odsto, pokazuje zvanična statistika Monstata.

To je ubedljivo najgori rezultat u celoj Evropi, prema podacima Eurostata, jer je sledeća država na lestvici - Španija imala pad od 10,8 odsto.

Ukupni BDP u Crnoj Gori za prošlu godinu je iznosio 4,19 milijardi evra, dok je 2019. godine bio 4,95 milijardi. Po stanovniku to iznosi 6.737 eura, što je za 1.222 evra manje nego godinu ranije.

JOŠ 300 KUĆA NA SELU ZA MLADE: Konkurs u toku za do 10.000 evra

JOŠ 300 KUĆA NA SELU ZA MLADE: Konkurs u toku za do 10.000 evra

CRNA GORA SRLJA U EKONOMSKU PROPAST: Zabeležen katastrofalan pad BDP-a, najveći u Evropi

CRNA GORA SRLJA U EKONOMSKU PROPAST: Zabeležen katastrofalan pad BDP-a, najveći u Evropi

NOVA REVOLUCIJA KRIPTOVALUTA: Odsad je moguće čak i ovo plaćati njima, a PROMENA VREDNOSTI JE DRASTIČNA!

NOVA REVOLUCIJA KRIPTOVALUTA: Odsad je moguće čak i ovo plaćati njima, a PROMENA VREDNOSTI JE DRASTIČNA!

Gledajući po delatnostima, zbog rigoroznih mera preduzetih zbog suzbijanja koronavirusa, najviše su "nastradale" usluge pružanja smeštaja i ishrane, odnosno hotelijerstvo i ugostiteljstvo, pišu crnogorske Vijesti.

Tokom prošle godine se bruto dodata vrednost tog sektora, u odnosu na 2019, smanjila za 78,6 odsto, a u strukturi kreiranja ukupnog BDP-a pala je sa 7,8 u 2019. godini na dva odsto.

Izveštaj pokazuje da su bruto dodate vrednosti u sektorima saobraćaja i skladištenja, kao i administrativnih i pomoćnih uslužnih delatnosti pale za oko 26 odsto, a za petinu u oblasti građevinarstva.

Najveći udeo od 13 odsto u ukupnom BDP-u imala je trgovina na veliko i malo, ali je i ta grana pretrpela pad od 12,5 odsto.

Pad veći od deset odsto imale su još umetničke, zabavne i rekreativne delatnosti. Rast malo veći od četiri odsto ostvaren je u stručnim, naučnim i tehničkim delatnostima, kao i u obrazovanju, dok je nešto osetnije povećanje od sedam odsto zabeleženo u vađenju ruda i kamenja, ali ta delatnost i dalje ne učestvuje u većem stepenu u strukturi BDP-a.

Industrija prošle godine bila duplo bolja od turizma

Koju katastrofu je prošle godine doživeo crnogorski turizam, pokazuje i to što je čak i ovakva uništena prerađivačka industrija Crne Gore prošle godine imala duplo veću vrednost nego turizam. Prošlogodišnja dodata vrednost prerađivačke industrije od 172 miliona eura bila je neznatno manja nego u 2019. godini, a kod hotelijerstva i ugostiteljstva je pala sa 386 na 82 miliona evra.

Jedino dvocifreno povećanje od 10,5 odsto ostvareno je u delu zdravstva i socijalne zaštite, što je dobrim delom uslovljeno pandemijom, odnosno većim prometom farmaceutskih proizvoda. Ostale delatnosti nisu bitnije izmenile vrijednost BDP-a, u čijoj strukturi, nakon trgovine, najviše učestvuju državna uprava, odbrana i obavezno socijalno osiguranje, kao i poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa po 7,7 procenata.

Pad duplo veći od turističkih zemalja

Prosek rasta BDP-a za prošlu godinu na nivou Evropske unije (EU) je minus 5,9 odsto, a najveći negativni rast su imale zemlje koje su orjentisane na turizam, pa se na začelju pored Crne Gore i Španije, nalaze mediteranske države Italija, Malta, Grčka, Hrvatska.

Ipak, iako se pomenute zemlje u velikoj meri oslanjaju na letnju turističku sezonu, od nekih je Crna Gora imala pad veći i do skoro dva puta.

Od zemalja regiona najbolje se kotira Srbija s padom od svega jedan odsto, dok su Slovenija, Bosna i Hercegovina i Severna Makedonija zabeležile pad između 4,2 i 4,5 procenata.

 

Piše:
Srbija Danas
23.09.2021. 11:37