broken clouds
13°C
23.04.2024.
Beograd
eur
117.1661
usd
109.9635
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Glavni ekonomista MMF-a poručio: I Nemačka može UGROZITI globalnu finansijsku STABILNOST

06.08.2018. 13:54
Piše:
Tanjug
zaposlenost u Nemačkoj
zaposlenost u Nemačkoj / Izvor: Profimedia/ilustracija
I Donald Tramp kritikovao rast nemačkog izvoza

Nemačka neodlučnost da smanji spoljnotrgovinski suficit doprinosi trgovinskim tenzijama i povećanju rizika koji mogu ugroziti globalnu finansijsku stabilnost, smatra Moris Obstfeld, glavni ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

- U zemljama sa suficitom (tekućeg računa) poput Nemačke, vidimo, u najboljem slučaju, mlake mere za smanjenje viška - napisao je Obstfeld u gostujućem komentaru objavljenom danas u nemačkom dnevniku Velt, prenosi agencija Rojters.

MMF i Evropska komisija već dugo traže od Nemačke da podstakne domaću tražnju tako što će povećati plate i investicije da bi se smanjile, kako kažu, globalne ekonomske neravnoteže. Predsednik SAD-a Donald Tramp, otkako je izabran, takođe je više puta kritikovao rast nemačkog izvoza.

Nemačka
Nemačka / Izvor: Profimedia/ilustracija

Obstfeld je naveo da zemlje poput SAD-a, u kojima je eksterni bilans tekućeg računa prenizak, treba da smanje budžetske deficite, da podstiču domaćinstva da više štede i da postepeno normalizuju svoju monetarnu politiku.

Zemlje u kojima je taj bilans previsok, kao što je to slučaj sa Nemačkom, trebalo bi da povećaju državnu potrošnju, na primer investiranjem u infrastrukturu ili digitalizaciju, kako bi kompanije više ulagale u domovini, umesto da traže prilike u inostranstvu.

- Neto eksterne pozicije će se još više razilaziti. To povećava rizik da dođe do poremećaja valutnih ili cenovnih usklađivanja imovine u zaduženim zemljama, što bi bio hendikep za sve - upozorava Obstfeld. Međutim, kako dodaje, "ukoliko bi došlo do naglog prilagođavanja, onda bi trpele i zemlje dužnici i poverioci".

 

Piše:
Tanjug
06.08.2018. 13:54