broken clouds
6°C
25.04.2024.
Beograd
eur
117.1643
usd
109.4482
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

MALA ŠVAJCARSKA: Evo u koju zemlju bivše Jugoslavije hrle investitori

16.08.2018. 16:44
Piše:
Srbija Danas/B92
Piran
Piran / Izvor: Profimedia/ilustracija
Ulaganja sve veća i veća

Strana direktna ulaganja u Sloveniju u prvom polugodištu 2018. godine porasla su za 347,4 miliona evra.

To je 8,5 odsto više nego u istom periodu prošle godine, pokazuju analiza Banke Slovenije o ulaganjima.

Ljubljana
Ljubljana / Izvor: Profimedia/ilustracija

Najveći deo tog porasta bio je u obliku vlasničkog kapitala i reinvestirane dobiti, dok je neto dug prema stranim vlasnicima smanjen.

Prema navodima analitičara Banke Slovenije, direktna ulaganja, odnosno domaće investicije u inostranstvu minus strana ulaganja u Sloveniji u junu zabeležila su 123,1 miliona neto priliv kapitala, a u poslednjih 12 meseci 591 miliona evra. Domaća direktna ulaganja u inostranstvu u junu pala su za 43 miliona evra, dok su u proteklih 12 meseci povećana za 130 miliona evra. 

Iz Italije stižu upozorenja: Situacija izmiče kontroli, evru preti KOLAPS

To je rezultat neto povećanje vlasničkog kapitala za 107 miliona evra i zadržane dobiti od 30 miliona evra, a s druge strane, smanjenje neto finansiranje stranih filijala za sedam miliona evra. U junu, bruto dug prema inostranstvu iznosio je 43,5 milijardi evra, što je milijardu evra manje nego pre godinu dana. Najviše je svoju zaduženost smanjila država, slede banke koje su sada dužne 300 miliona evra manje, a centralna banka i ostali sektori su svoju zaduženost u odnosu na jun 2017. godine povećali za ukupno 800 miliona evra.

U strukturi, državni sektor dominirao je udelom duga od 50%. S obzirom na oblik finansijskih instrumenata prevladavali su dugovi u dužničkim hartijama od vrednosti i zajmovi.

 

Piše:
Srbija Danas/B92
16.08.2018. 16:44