clear sky
5°C
18.04.2024.
Beograd
eur
117.14
usd
110.2702
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija

Podešavanja sajta

Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Od uvođenja evra KORIST imale samo DVE ZEMLJE, ostali na GUBITKU

26.02.2019. 12:08
Piše:
Srbija Danas/Poslovni dnevnik
Radnici
Radnici / Izvor: Profimedia/ilustracija
Napravljen je presek, pa posle 20 godina od uvođenja evra može da se kaže da su samo dve zemlje dobro profitirale zamenom valuta.

Uveden 1999. godine, evro je podstakao snažan procvat kredita i investicija time što su se prednosti niskih kamatnih stopa u Nemačkoj proširile duž zemalja članica na periferiji evrozone.

Nemačka i Holandija imale su velike koristi od evra u proteklih 20 godina. Za razliku od njih, u gotovo svim drugim članicama evrozone jedinstvena valuta bila je značajana kočnica u privrednom rastu, pokazalo je najnovije istraživanje.

VELIKODUŠAN GEST: Država građanima briše dugove, 87 miliona evra oprošteno!

VELIKODUŠAN GEST: Država građanima briše dugove, 87 miliona evra oprošteno!

Istraživanje nemačkog instituta Centra za evropske politike pokazalo je da su zemlje članice evrozone koje su najsnažnije predane konzervativnoj fiskalnoj politici i koje su bile najkritičnije prema spašavanju prezaduženih zemalja u rubnom delu evrozone novcem poreznih obveznika tokom tih godina imale najveće koristi od zajedničke evropske valute.

No, ti dugovi su postali teško održivi nakon finansijske krize iz 2008. godine, pri čemu su Grčka, Irska, Španija, Portugal i Kipar redom bili primorani da traže finansijsku pomoć zbog usporavanja rasta i nedostatka finansiranja.

Novac
Novac / Izvor: Profimedia/ilustracija

U čitavom razdoblju od 1999. za Nemce se u proseku procenilo da su kumulativno bogatiji za 23.000 evra nego što bi bili da evro nije uveden, a Holanđani za 21.000 evra.

S druge strane, Italijani i Francuzi su u proseku bili siromašniji za 74.000 odnosno 56.000 evra, pokazalo je istraživanje.

Irska, jedna od najbrže rastućih privreda nije uključena u istraživanje, jer su nedostajali odgovarajući podaci, napominju autori.

Autori istraživanja Alesandro Gasparoti i Matijas Kulas procenili su kako bi se razvijao BDP u osam zemalja članica evrozone da nisu prihvatile evro za zajedničku valutu, tako što su uporedili njihove tabele rasta s onim privredama koje nemaju evro, a koje su ranije pokazivala slične trendove rasta.

OD 1. MARTA RUSKE PENZIJE ZA SRPSKE GRAĐANE: Evo ko ima pravo na njih

OD 1. MARTA RUSKE PENZIJE ZA SRPSKE GRAĐANE: Evo ko ima pravo na njih

Među ekonomijama sa kojima je poređena Nemačka bili su Bahrein, Japan i Velika Britanija, a blok onih s kojim je Italija poređen je sa Izraelom. Portugal je poređen sa zemljama poput Barbadosa i Novog Zelanda.

Većina članica evrozone imala je razdoblja tokom kojih im je valutna unija donosila veće koristi od šteta, no ona su uveliko bila nadjačana onim razdobljima kada je bila opterećenje privrednom rastu. Grčka je bila delomično izuzeta.

- U prvih nekoliko godina nakon uvođenja Grčka je bila na velikom dobitku od evra, no od 2011. godine trpi enormne gubitke - napisali su autori. U celom tom razdoblju Grci su u proseku postali za 190 evra bogatiji nego što bi bili bez eura.

 

Piše:
Srbija Danas/Poslovni dnevnik
26.02.2019. 12:08