Čista trgovina, bez politike: Šta Srbija dobija potpisivanjem sporazuma sa Evroazijskom unijom?
Srbija ne ulazi u Evroazijsku ekonomsku uniju (EAEU), kako se to ovih dana spekuliše u domaćim i regionalnim medijima, nego potpisuje sporazum o slobodnoj trgovini kakav smo i do sada imali s Rusijom, Belorusijom i Kazahstanom, poput onih koje imamo s Turskom ili državama Cefta, kaže ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić.
- Nije to nikakav novi SSP, nema politike, samo trgovina. Unutar Evroazijske unije odlučeno je da započne unifikacija svih sporazuma o slobodnoj trgovini koje su ranije imali s trećim zemljama - rekao je Ljajić.
Beogradski list objašnjava da se Evroazijska unija proširila na Jermeniju i Kirgiziju i donela odluku da ujednači ugovore o slobodnoj trgovini s trećim zemljama, među kojima je i Srbija.
Vlada Srbije UTVRDILA Predlog ZAKONA o javnim NABAVKAMA
Srpski biznismen na korak od uprave "Kraša": Nastavlja se kupovina akcija, sprovedeni koraci UZDRMALI HRVATE!
Premijerka Brnabić najavila nove mere za zapošljavanje mladih od 1. januara 2020.
- Da je Srbija rekla da ne želi da potpiše ugovor, naš sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom bi bio doveden u pitanje. Ovaj sporazum ne potpisuje samo Srbija nego i sve druge zemlje koje su imale ugovore o slobodnoj trgovini sa članicama EAEU - objašnjava Ljajić.
On je dodao da će Srbija, kada se pridruži zajedničkom tržištu i uđe u EU, morati da raskine ovaj trgovinski sporazum, kao i sve druge postojeće ugovore o slobodnoj trgovini, i one koje u međuvremenu zaključi.
Srbija bi trebalo da 25. oktobra potpiše sporazum s EAEU, koji će zameniti postojeće dogovore i koji će podrazumevati proširen spisak roba, jer će na listi bescarinskih proizvoda biti dodati sir, alkohol i cigarete.
Nafta "pala" ispod 64 dolara: Saudijska Arabija brže od očekivanog obnavlja proizvodnju!
Recesija u Nemačkoj: Privatni sektor u padu prvi put za šest i po godna
USKORO PRVA NAFTNA BUŠOTINA U CRNOJ GORI: Prete katastrofalne posledice, ekolozi protestuju
Sporazum o slobodnoj trgovini trebalo bi da srpskoj privredi omogući pristup tržištu od 180 miliona ljudi, odnosno zemljama čiji ukupni bruto domaći proizvod premašuje 1.900 milijardi američkih dolara.
BONUS VIDEO: KAKO JE NASTAO GASTARBAJTER? Tog oktobra 1968... (VIDEO)