clear sky
15°C
20.04.2024.
Beograd
eur
117.1474
usd
110.1009
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Završen deseti Weekend Media Festival u Rovinju: Evo o čemu se govorilo na panelima

24.09.2017. 14:26
Piše:
PR
Foto: Facebook / Weekend Media Festival
Foto: Facebook / Weekend Media Festival / Izvor: Foto: Facebook / Weekend Media Festival
Rovinj je i ove godine bio uspešan domaćin

Za digitalnu transformaciju treba nam 200 hiljada ICT stručnjaka. Imamo ih četiri puta manje!

Da bismo napravili digitalnu transformaciju vladavine treba nam 200 hiljada ICT digitalnih stručnjaka. Mi ih danas imamo 50 do 60 hiljada. Ne samo da ih ne obrazujemo dovoljno nego i ne radimo ništa da ih zadržimo – kazao je Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacione tehnologije Hrvatskog Telekoma.

Važno za sve poslodavce u Srbiji: Ako ne prijavite radnike, evo šta vas čeka

Kad nekog hoće pare: Bafet dobio na opkladi MILION dolara

U Rimac Automobilima danas uz hrvatske, rade i stručnjaci iz 14 zemalja, od Irske, Norveške do Kine, Indije i Pakistana. Oni dolaze da prenose znanje, kaže Mate Rimac, ali opterećenje na njihove plaće je takvo da su skuplji nego u matičnoj zemlji iako donose dodanu vrednost.

Boris Jokić, bivši voditelj tima koji je radio na kurikularnoj reformi obrazovanja, tvrdi da infrastruktura postoji, ali problem je šta se i kako uči u školama. 

PROČITAJ VIŠE

Novo pakovanje više nije dovoljno, kompanije ulaze u donedavno nezamislive biznise

Stvorena su očekivanja da sve mora biti na dodir i uvek na raspolaganju, pa i besplatno. To je poseban problem u bankarstvu u koje ulaze i digitalni divovi, poput Amazona, koji već daje kredite kupcima, rekao je Dejan Donev iz Erste banke na panelu „Kad novo pakovanje više nije dovoljno“.

Razvoj novih kategorija proizvoda posebno je veliki izazov za visoko regulisane tradicionalne industrije, poput duvanske. John Brady iz British American Tobaccoa (BAT) kaže da su njima promene došle spolja, od malih poduzetnika, a potrošači su se vrlo brzo navikli. 

PROČITAJ VIŠE

Treba shvatiti šta potrošači žele, ali za rast je neophodan kvalitet proizvoda

U raspletu krize Agrokora počele su se zauzimati pozicije, ali vreme je da nacionalni interesi budu na prvom mestu, a u tome bi Podravka trebalo da bude na čelu kolone, rekao je predsednik Uprave Podravke Marin Pucar.

Ram Addanki, generalni direktor Adria klastera BAT-a, i Pucar, zajedno s Mihailom Jankovićem iz Nektar Grupe i Jovanom Stojanovićem iz Direct Media agencije, na panelu „Don’t Stop Me Now“ analizirali su kako ostvariti stalni rast svojih kompanija i zauzeti pozicije na novim tržištima.

Izazovi su različiti, kazao je Ram Addanki, ali svuda je najveći izazov shvatiti šta potrošači žele obzirom na različitost kultura.

- Kvalitet proizvoda je ključan. Rast je temeljni cilj poslovanja, a naš je rast u proizvodima nove generacije - zaključio je Addanki.

PROČITAJ VIŠE

Agrokor je u komunikaciji krize sve odradio pogrešno

Komunikacija Agrokora prema medijima bilo je lošija što su bili veći, jači i moćniji. Zadnjih meseci njihov PR je bio u funkciji prikrivanja očiglednih problema sa prezaduženošću.

U liniji komuniciranja bilo je previše ljudi koji su neformalnim kanalima nudili najluđe moguće priče, čak i kad je bilo očigledno da je sve gotovo. Na primer, da su dobili ogroman novac od Kineza – to je bila dosta ozbiljna sramota, rekao je Gojko Drljača, zamenik glavnog urednika Jutarnjeg lista na panelu o komunikacijskom aspektu krize u Agrokoru.

PROČITAJ VIŠE

Koja Hrvatska će prevladati – otvorena ili ona koja živi u prošlosti?

Zašto imamo izuzetno veliki državni sektor i mali privatni sektor koji se pokušava u svemu tome naći? Panel naziva “Hrvatska ide napred?” među stručnjacima je podstakao debatu o tome postoje li dve Hrvatske - ona koja želi zadržati postojeći ekonomski model i ona koja želi otvoreniju vladavinu.

- Hrvatska kao država u ljude u zadnjih 27 godina ulaže izuzetno malo, zapravo smo ljude zanemarili - rekao je Boris Jokić, bivši voditelj kurikularne reforme, ali i znanstvenik i psiholog koji prati društvene i psihološke efekte učenja na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.

- Konkurencija je uvek dobra, a kod nas je vrlo malo privatnih ponuđača edukativnih usluga. U javnom sektoru su privatne usluge isto male. Trebalo bi raditi na tome da se poveća konkurencija unutar javnog sektora i omogući da se privatni sektor razvije - mišljenja je Mladen Fruk, partner McKinsey & Company za Hrvatsku.

PROČITAJ VIŠE

Pozdrav za dom spremni zvuči kao reklama za stambeni kredit

Satiričari, novinari, glumci i publika koja je ispunila sve stolice, podove i prolaze u prepunoj dvorani Nordic Exposed, proveli su sat i po u fantastičnim osvrtima o svim dobrim i lošim stranama suseda ili komšija, na panelu “Sve što ste oduvek želeli da znate o susedima, a niste se usudili da ih pitate".

- Mi Hercegovce u Zagrebu zovemo gospodine gradonačelniče.

- Nama pozdrav za dom spremni zvuči kao neka reklama za stambeni kredit.

Sve se to čulo na panelu. News direktori kanala N1, Tihomir Ladišić za Hrvatsku, Amir Zukić za BiH i Jugoslav Ćosić za Srbiju, imali su zadatak da svoje goste koji su svi redom duhoviti, informisani i bez dlake na jeziku ispitaju o aktualnoj situaciji na Balkanu.

Dijalog se na kraju pretvorio u stand up komediju gde se svako zabavljao na svačiji račun, a politika, političari i situacija u regiji postali izvor smeha.

PROČITAJ VIŠE

Kako u 5000 dana promeniti svet?

Do 2030. godine 193 svetska lidera u UN-u obvezalo se ispuniti 17 ciljeva održivog razvoja. To nam daje manje od 5000 dana da promenimo svet. Međutim, održivost je u poslovanju jednako izazov i prilika – pametne agencije ciljeve UN-a za održivi razvoj koriste kao dobro sredstvo za izgradnju brendova.

Kako marketinška zajednica može igrati ključnu ulogu u održivosti promovisanjem ciljeva održivog razvoja u radu s klijentima? Primeri kako vezati brendove uz društveni napredak su no poverty (Tata), zero hunger (Danone), good health and well being (Jamie Oliver), quality education (Amazon), gender equality (P&G), clean water (Grundfos) - objasnio je okupljenima na panelu “Koji je tvoj broj?” Hans Martin Megård, izvršni direktor Scandinavian Design Groupa (SDG).

PROČITAJ VIŠE

Piše:
PR
24.09.2017. 14:26