Čokoladna zavisnost! Zašto nam se više jede slatko od šargarepe?
Naime, trigliceridi, masnoće koje unosimo hranom, deluju poput teških droga na mozak koji nije u stanju da napravi razliku između te dve supstance, jer one direktno utiču na istu oblast - deo povezan sa tumačenjem zadovoljstva i nagrade. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu boljeg sagledavanja uzroka kompulsivnog ponašanja gojaznih osoba.
"Zašto smo u stanju da ustanemo noću da bismo pojeli kockicu čokolade, ali se nikada ne budimo zbog šargarepe? Hrana je biološka potreba, ali obroke najčešće doživljavamo kao zadovoljstvo, a upravo nas taj osećaj tera da posežemo za hranom", objašnjavaju francuski naučnici.
"Ponekad to postaje opasno: svake godine 2,8 miliona ljudi u svetu umre od posledica gojaznosti", ističu oni, navodeći kao glavni uzrok disbalans između unetih i potrošenih kalorija.
Ova patologija je, takođe, rezultat hemijskog procesa u mozgu. Šećer i masnoće su izvor energije za organizam, ali je mozgu, za funkcionisanje, potrebna samo glukoza.
U delu mozga koji je povezan sa zadovoljstvom i nagrađivanjem nalazi se enzim koji razgrađuje trigliceride - koji se nalaze u namirnicama bogatim zasićenim mastima kao što su pojedine vrste mesa, sir ili čokolada, a naučnici su pokušali da objasne taj proces.
Testirali su miševe kojima su direktno u mozak ubrizgali trigliceride da bi potom posmatrali promene u njihovom ponašanju. Miševi su delovali sito i bili su manje motivisani da aktiviraju polugu kako bi dobili neku poslasticu. Njihova ishrana je bila uravnotežena - jeli su kako namirnice bogate masnoćama tako i jednostavniju hranu.
Ponašanje miševa kojima je pomenuti enzim bio genetski eliminisan, bilo je obrnuto. Kod njih trigliceridi nisu bili razgrađivani u mozgu, te su oni pokazivali daleko veću motivaciju da dođu do poslastice i češće posezali za namirnicama bogatim masnoćama. Što je izlaganje trigliceridama bilo duže, to su miševi bili više lenji i halapljiviji.
"Naši rezultati po prvi put pokazuju da trigliceridi mogu da deluju poput teških droga na mozak, po sistemu ''nagrađivanja'', kontrolišući hedonističku komponentu ishrane", zaključili su stručnjaci CNRS-a.