broken clouds
8°C
18.04.2024.
Beograd
eur
117.1484
usd
109.6792
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija

Podešavanja sajta

Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

DA MOŽETE, DA LI BISTE SE VRATILI NAZAD I UBILI HITLERA? Istraživanje o moralnim dilemama dalo zanimljive rezultate

07.04.2015. 00:00
Piše:
SrbijaDanas
Adolf Hitler
Adolf Hitler / Izvor: Foto: Arhiva
Ako vam neko podari mogućnost da odete u 1920. godinu i da ste u hotelu u sobi tik pored one koju je unajmio mladi austrijski veteran Velikog rata, da li biste ga zadavili i "sprečili da dođe do Drugog svetskog rata, najveće klanice u istoriji"?

Ovo je jedno od pitanja koje je postavljeno pred anketirane ljude, kako bi se proverilo kako oni reaguju na moralne dileme. Da li bi pristali na "preventivno ubistvo", to jest da li je tako nešto ljudima prihvatljivo.

Anketi je bilo podvrgnuto 6.000 ispitanika, a posebno interesovanje istraživači su usmerili ka polu anketiranih. Zanimalo ih je da li postoji razlika u davanju ocena koje daju žene i onih koje iznose muškarci. Rezultati pokazuju da i jedni i drugi uzimaju u obzir posledice kao što su gubitak života, ali su žene ipak kolebljivije u takvim situacijama. 

Tako bi muškarac najverovatnije presudio Hitleru, dok bi dame bile sklonije da mu oproste.

"Izgleda da su žene u ovakvim dilemama sklonije negativnim emotivnim reakcijama kada treba da se nekome nanese zlo. Muškarci, sa druge strane, nemaju problem te prirode i manje su emotivni", rekla je Rebeka Frisdorf, jedan od rukovodilaca istraživačkog tima sa kanadskog univerziteta Vilfrid Lorije.

Uz svako pitanje postavljeno u anketi, postavljana su i dva scenarija, sa različitim posledicama. Pokazalo se da su upravo te posledice uticale na odabir eventualne odluke, glavni motivator. Zato su anketari učesnike podelili u dve grupe, u utilitariste i deontologe. Utilitaristi su spremni na zlo zarad većeg dobra, dok su deontolozi vazda protivni zlu kao takvom i ne pravdaju ga nikako.

Na primeru otmičara koji danima drži devojčicu, a za puštanje traži novac, ni jedni ni drugi ne bi bili za njegovu smrt jer ona nema svrhe. Ništa se ne bi dobilo od ubijanja otmičara, a mogao bi da se ugrozi život devojčice. Pride, pregovori izgledaju kao bolja opcija.

Tu je bilo i primera koji su više budili dilemu. Da li ubiti bebu ako plačem preti da otkrije grupu ljudi koji se kriju od vojnika koji žele da ih pobiju sve. Ili da li poslati devojčicu da se prostituiše kako bi prehranila svoju siromašnu porodicu.

Generalizacija je moguća, donekle, pokazalo se. Muškarci u velikoj meri mogu biti ocenjeni kao utilitaristi, spremni da nanesu manje zlo kako bi sprečili veće. Žene su većinski deontolozi i nisu spremne da nanesu štetu ni u kakvoj situaciji.

Piše:
SrbijaDanas
07.04.2015. 00:00