clear sky
3°C
20.04.2024.
Beograd
eur
117.1474
usd
110.1009
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

DVA VEKA TAKOVSKOG USTANKA: Da li ste znali da Miloš ne bi ni podigao bunu da ne beše Arsenija Lome

24.04.2015. 07:37
Piše:
Srđ. Jovanović
Arsenije Loma, spomenik Drugom srpskom ustanku u Takovu i Knez Miloš Obrenović
Arsenije Loma, spomenik Drugom srpskom ustanku u Takovu i Knez Miloš Obrenović / Izvor: SD/ilustracija
Iza slavnog dizanja bune i nastavka Srpske revolucije stoji jedna zanimljiva priča. Rođeni Rudničanin, čovek kome je Beograd darovao ulicu koja spaja Balkansku sa Zelenim vencem, bio je glavni motiv za Miloševo učešće u dizanju "sirotinje raje na Turke zulumćare".

Godina je 1813. Karađorđe prelazi Savu i beži u Austriju jer je rat sa Turcima izgubljen. Zajedno sa njim su otišli i Pavle Cukić, Stojan Čupić, Mateja i Sima Nenadović (sinovi Alekse), kao i Jakov Nenadović (Aleksin brat). 

U Prvom srpskom ustanku Srbija je ostala bez svakog petog žitelja. Oko 100.000 ljudi je bilo izbeglo u Austriju preko Dunava, ali se posle većina vratila.

Bilo je i onih koji nisu hteli da idu. Jedan od njih bio je Miloš Obrenović. Vratio se nazad i predao Turcima koji su ga odmah postavili za starešinu Rudničke nahije. Zbog tog ostanka, 33 godine starom Teodoroviću po poreklu (Obrenovićem se počeo prezivati zbog poštovanja prema očuhu koji ga je odgajio) porastao je ugled kod Srba, zbog čega su ga i Turci uzeli kao glavnog svog čoveka u Beogradskom pašaluku.

Najranija slika Miloša Obrenovića
Najranija slika Miloša Obrenovića / Izvor: Najranija slika kneza Miloša. Na njoj se vidi rasekotina na usni, za koju je Miloš od kasnijih slikara tražio da pokriju Foto: U Konaku kneza Miloša u Topčideru

Iako su obećali, Turci nisu do kraja ispoštovali amnestiju za učesnike ustanka od 1804. do 1813. Željni osvete za poraze i uvredu časti Carevini, Osmanovići su pustili vojsci da čini "što joj srcu drago". Poubijano je mnogo, porobljeno i opljačkano još više.

Jedan od viđenijih nije hteo da trpi zulum, pa je podigao bunu. Bio je to Hadži Prodan Gligorijević koji se u septembru 1814. odvažio da ustane ponovo. Iako je pobedio vojsku Turaka i Miloša Obrenovića, nije to shvatio nakon okončanja bitke (kod Knića), pa se njegovi ljudi raziđoše kućama, a on nešto kasnije završi nabijen na kolac u Beogradu. Miloš Obrenović je bio među onima koji su insistirali na kazni.

Međutim, do proleća 1815. gotovo sve glave među knezovima srpskim bile su za ponovni ustanak. Nisu hteli da podnose nove namete, nove uslove i opštu nesigurnost u kojoj je glava olako spadala sa ramena, a kolac, umesto u zemlju, bio pobijan u ljude.

Ako ne htedne, kao Turčina ću ga ubiti

Na prvom tajnom sastanku je dogovoreno da se digne buna, a većina predloži Lomu za vođu. On je ponudu odbio "jer ima poznatijeg od njega u narodu, a taj je Miloš", ali je i tražio da se odgodi dizanje na oružje jer su Miloša Turci držali u Beogradu u nekoj vrsti kućnog pritvora.

"Braćo, ovaj je sav naš zbor i ugovor dobar i čestit, ali znajte svi , što i ja znadem, da nikada ništa od dogovora biti ne može ako i Miloš rudničke nahije sadašnji knez, u to snama ne pristane", rekao je Loma i otišao da skupi 100 dukata kojima je podmitio Turke da puste Obrenovića.

Arsenije Loma
Arsenije Loma / Izvor: Arsenije Loma Foto: Wikimedia

Usledili su novi sastanci i buna je već bila neizbežna. Međutim, Miloš je oklevao jer mu je odgovarao dobar odnos sa beogradskim vezirom i nije hteo da ga izgubi olako.

Zato je Loma zapretio "da će gledati da Miloša narodnjem ustanku privoli, a ako ne htedne, da će ga on kao Turčina smatrati i u prvoj ga zgodnoj busiji ubiti, da ne služi ni Turcima , kad neće svom narodu i kukavnoj sirotinji u ovako nečuvenoj nuždi i stradanju i tako da se od njega najpre počne, pa onda to će lašnje biće na Turke".

Bojale su se starešine da ih Miloš ne izda Turcima kao Hadži Prodana, pa su ga zato Obrenovića držali opkoljenog u kući mu u Crnući, "dok se ne opameti". 

Ustanak je započeo Loma, tri dana ranije od datuma koji slavimo

Oružana strana ustanka počela je već 8. aprila po starom kalendaru (20. po novom) tako što je Arsenije Loma napao u Jaseničkoj nahiji, na cvetni četvrtak. Poginuo je tokom prevođenja zarobljenih Turaka ka Užicu. Sahranjen je u Rudniku, mestu koje je oslobodio na nagovor Milošev, gde osnovna škola nosi ime po njemu.

Tek potom je, dakle, usledio zbor u Takovu, 11. (23.) aprila, na Cveti, kada su svi pristali na novi rat. Miloš je i dalje oklevao, ali je svestan da će biti ubijen ako se ne pridruži, sutradan, izašao iz svoje kuće u Crnući, razvio barjak krstaš i rekao:

"Evo mene, eto vas, rat Turcima!"

Knez Miloš počinje Drugi srpski ustanak
Knez Miloš počinje Drugi srpski ustanak / Izvor: Drugi srpski ustanak Foto: Wikimedia

Tri pobede (Palež, Ljubić i Dublje) i četiri meseca bile su dovoljne da pokrene miran proces ka osamostaljenju Srbije. Vodio ga je Miloš Obrenović koji je znao gde silom, a gde milom. Dok se Rusima dodvoravao dojaviljvanjem bitnih obaveštajnih podataka o rasporedu turske vojske, Turcima se "u grudi ugnezdio" vernošću i skupocenim darovima.

Nasuprot njima, sa srpskim starešinama govorio je pomoću sablje i kubure. Glavom su platili Pavle Cukić, Sima Marković, Mladen Milovanović, Miloje Popović Đak, kao i venčani mu kum - Karađorđe.

Sa druge strane, on je, iako je sebi obezbedio moć, a potomstvu vlast, Srbiji doneo slobodu. Čekanu vekovima.

Piše:
Srđ. Jovanović
24.04.2015. 07:37