Godišnjica ratnog zločina na Koranskom mostu
"Veritas" podseća da su 21. septembra 1991. godine pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Zbora narodne garde Republike Hrvatske u Karlovcu, ispred mosta na reci Korani, zaustavili dva vojna kamiona u kojima su se, iz kasarne “Mekušje” u kasarnu “Logorište”, prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA. Oni su, nakon pregovora i obećanja hrvatske strane da će biti pušteni, odložili oružje.
Odmah po predaji, jedna grupa zarobljenika, uglavnom aktivnih pripadnika JNA, odvežena je u prostorije policije, a druga grupa od 17 vojnika srpske nacionalnosti, uglavnom rezervista iz kordunaškog sela Krnjak, sprovođena je pešice preko Koranskog mosta.
"Čim su stupili na most, pojavila su se uniformisana lica sa fantomkama na glavama i počeli ''krvavi pir'' nad njima: 13 su likvidirana, nekoliko klanjem u ležećem položaju, a većina hicima iz automatskog oružja u stojećem položaju".
Od četvorice preživelih, trojica su se, među njima i jedan sa teškim povredama, spasili skokom sa mosta, dok se četvrti u toku noći, takođe sa teškim povredama, iskobeljao ispod mrtvih saboraca.
Za ovaj zločin, pod pritiskom međunarodne zajednice, Okružno tužilaštvo u Karlovcu, u maju 1992. godine, podiglo je optužnicu protiv Mihajla Hrastova, pripadnika "posebne jedinice policije Policijske uprave Karlovac", zbog krivičnog đela protiv čovečnosti i međunarodnog prava - protivpravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja.
Županijski sud u Karlovcu je tri puta (1993, 2002, i 2007. godine) optuženog oslobađao optužbe “zbog postupanja u nužnoj odbrani”, dok ga je Vrhovni sud Hrvatske, u drugom stepenu, na ponovljenom suđenju, nakon sprovedenog glavnog pretresa, 7. septembra 2012., osudio na 4 godine zatvora, iako je za ovo delo zaprećena minimalna kazna od 10 godina.
Izrečena kazna mogla bi se protumačiti i kao nagrada optuženom Hrastovu za preuzimanje odgovornosti za inkriminisani događaj, pošto "priznaje" da je sve pripadnike JNA sam likvidirao, doduše, u "nužnoj odbrani", navodi "Veritas". Ni nadležno tužilaštvo se još ne oglašava po pitanju eventualnog proširenja optužbe na ostale izvršioce i naredbodavce ovog jednog od prvih ratnih zločina u ratu od 1991. do 1995. nad pripadnicima JNA, u to vreme jedine legitimne i regularne vojske u državi SFRJ, u čijem sastavu je formalno pravno još uvijek bila i Hrvatska.
Pred Opštinskim sudom u Karlovcu vode se i parnični postupci po tužbama preživelih i porodica likvidiranih pripadnika JNA protiv države Hrvatske za naknadu štete, koji, takođe, čekaju pravosnažnost posljednje krivične presude.
"I ovo maratonsko, u većem dielu i farsično, suđenje pokazuje da hrvatska država, iako je u međuvremenu postala članica EU, još nije spremna da se suoči sa tamnijom stranom svoje nedavne prošlosti, a to ne doprinosi ni utvrđivanju istine ni pomirenju, a ponajmanje pravdi za žrtve", navedeno je u saopštenju "Veritasa".