I JARE I PARE: Prirodni gas najbolje ekonomsko i ekološko rešenje
I mada su se ulaganja u istraživanje i razvoj inovacija isplatila (unapređeni su dizajn, brzina i bezbednost vozila), činjenica je da se izumi, poput električnih, ili vozila koja koriste hidrogen kao pogonsko sredstvo, i dalje suočavaju sa preprekama vezanim za njihovu tehnološku zrelost ili ekonomsku isplativost. Ipak, rešenje je bliže nego što na prvi pogled izgleda.
U prilog tome govori podatak da je prosečna maloprodajna cena prirodnog gasa u zemljama Evropske unije niža čak za 40 do 60 odsto od cene benzina ili dizela. I još nešto, automobil na prirodni gas čiji je vlasnik uložio 10 evra u kupovinu tog goriva, može da pređe oko 220 kilometara, što je više u poređenju sa 164 kilometra koliko se može preći ukoliko se koristi dizel, a dvostruko više ako se kao pogonsko sredstvo koristi benzin (samo 103 kilometra). Procenjuje se da bi samo u Evropi moglo da se uštedi između 58 i 67 milijardi evra do 2030. godine ukoliko bi se povećala upotreba gasa u transportu.
Osim toga, gas u poređenju sa dizelom ili benzinom, redukuje emisiju CO2 za 25 odsto i ne generiše čađ ili čestice, značajno poboljšava kvalitet vazduha i minimalizuje uticaj na zdravlje stanovništva. Drugim rečima, ako bismo povećali udeo gasa u energetskom miksu EU za samo jedan odsto, redukovali bismo emisiju za tri odsto.
Za razliku od Evrope, gde su gasna rešenja za transport, uključujući i tečni naftni gas (TNG), kao i tečni prirodni gas (TPG), tek u povoju, u drugim delovima sveta, komprimovani prirodni gas (KPG) već je u širokoj upotrebi. Od 2008. do 2012. godine upotreba gasa u transportu porasla je za 220 odsto, odnosno sa 13,6 milijardi kubika na 30,1 milijardu kubika. Samo u Evropi procene su da bi ovaj segment tržišta mogao da obezbedi ne manje od dodatnih 40 milijardi kubika gasa do 2030.
U ovom trenutku u svetu je registrovano više od 20 miliona vozila na prirodni gas, a njihov broj bi, do 2020. godine, mogao da naraste na 50 miliona. Kad je reč o Evropi, registrovano je samo 1,4 miliona vozila na prirodni gas - 823.000 u Italiji, 170.000 u Ukrajini, 97.000 u Nemačkoj, 90.000 u Rusiji, 62.000 u Bugarskoj i 44.000 u Švedskoj. To znači da je potrebno preći dug put, koji podrazumeva investicije u tehnologiju i infrastrukturu. S druge strane, prirodni gas je spreman za upotrebu i treba mu samo mali podsticaj kako bi postao široko rasprostranjen.
Ipak, veruje se da može mnogo više da se uradi na tom planu. U saradnji sa kompanijom E.ON Ruhrgas i lokalnim partnerima, Gasprom želi da gas kao gorivo podigne na viši nivo. To je i cilj relija automobila na prirodni gas „Plavi koridor“, koji prolazi kroz Evropu. Tom inicijativom se pokazuje da gas kao gorivo predstavlja funkcionalno rešenje za čistiji i jeftiniji transport.
Pogledajte i: Evo koliko je Gasprom uložio u Južni tok