clear sky
4°C
20.04.2024.
Beograd
eur
117.1474
usd
110.1009
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Kanal kroz Nikaragvu - pobeda Kine, san Nikaragve

09.09.2014. 12:49
Piše:
Srbija Danas
Centralna Amerika
Centralna Amerika / Izvor: Profimedia
Veliki kanal kroz Nikaragvu je direktna konkurencija Panamskom kanalu. Gradiće ga Kinezi, potvrđujući tako svoj juriš ka tronu svetske ekonomije. Nikaragva ga čeka kao san i spas, a SAD samo posmatraju, i, nije im drago.

Radovi na ovom kanalu počeće u decembru, izgradnjom luke na pacifičkoj obali Nikaragve, saopštili su zvaničnici te zemlje.

Ovaj 40 milijardi dolara vredan projekat kroz Nikaragvu, koji će povezati Karipsko more i Tihi okean, dodeljen je kineskoj kompaniji HK Nikaragva development. Kada je predsednik Nikaragve Danijel Ortega potpisao ugovor o izgradnji ovog kanala, izjavio je da je to prvi korak ka ostvarenju velikog sna.

Kanal spasa

San je jasan. Osloboditi se siromaštva.

Građanski rat, blokada od SAD, sve je to vodilo urušenju ekonomije ove zemlje. Zarada od prolaska brodova bila bi spas.

''To je projekt koji će nam olakšati borbu protiv siromaštva i zaradom od njega ćemo osigurati blagostanje i prosperitet naroda Nikaragve'', velike su reči Ortege. 

Vrednost projekta je dva puta veća od godišnjeg nacionalnog bruto prihoda Nikaragve!

A kada se glasalo o ovom projektu, 61 glas bio je za, 25 protiv. Oni kojima se ne sviđa ovaj projekat misle da je sve dato Kinezima u bescenje.

''Moćnim Kinezima se daje pravo na gradnju vodenog kanala, suvog kanala, naftovoda, dve luke, aerodroma i dve trgovačke bescarinske zone i svega što dodatno bude potrebno u bilo kojem delu zemlje. Ukratko data im je kompletna država“, kazao je Eduardo Montealegre, član opozicione Liberalne Partije.

No Ortega i zagovornici projekta očekuju milijarde. I ne smetaju im moćni Kinezi.

 

Priča o kanalu koji će spajati dva okeana u Nikaragvi traje dugo. No uvek se činio dalekim. Sada je sasvim blizu. 

Godišnje kroz Panamski kanal prođe blizu 14.000 plovila.

Od Kineza će tokom trajanja koncesije Nikaragva dobijati 10 miliona dolara godišnje.

Ponuđen ko počašćen

Predsednik Nikaragve je obavestio predsednika SAD Baraka Obamu da će graditi kanal, i ponudio američkim kompanijama da učestvuju u projektu. Međutim, Amerikanci nisu hteli ni da pričaju o tome. Najverovatnije neće sebi da dozvole da budu pomoćnici Kinezima. Zakon 840, kojim je Narodna skupština dobrila izgradnju kanala u saradnji s kineskim ulagačima, neustavan je, saopštili su iz SAD.

Kanal će biti tri puta duži od 80 kilometara dugog Panamskog kanala.

Sudar dva titana

Novi kanala je potreban. Panamski je zakrčen zbog sve većeg broja plovila, a alternative na ovoj putanji nema. Sto godina je prošlo od gradnje Panamskog kanala. Logično je da treba proširiti kapacitete prolaska. Američki monopol biće srušen. A konkurencija je, valjda, zdrava ma koliko nepoželjna.

Neki ovo nazivaju velikom pobedom Kineza nad Amerikancima i potiskivanjem SAD sa njenog terena. Kina će tako učvrstiti svoju poziciju trgovačke sile.

Zašto baš Kina, zašto baš tu?

Robna razmena Kine sa Latinskom Amerikom dostigla je 261 milijardi dolara. Radi poređenja – Japan i Latinska Amerika imaju svega 22 milijarde. Pored toga, Kina je zainteresovana za uvećanje isporuka nafte iz Venecuele do milion barela dnevno do 2016. godine.

Postojeći Panamski kanal može da propušta tankere nosivosti do 80 hiljada tona. A Nikaragvanski kanal će moći do pušta tankere nosivosti do 330 hiljada tona.

To znači da će umesto tri tankera dnevno moći da se pusti jedan u četiri dana, a da se preveze ista količina. To smanjuje troškove.

Piše:
Srbija Danas
09.09.2014. 12:49