light rain
15°C
16.04.2024.
Beograd
eur
117.142
usd
110.3448
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija

Podešavanja sajta

Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

MUDROST SE BUDI: Najbolji filozofski citati

03.03.2015. 16:13
Piše:
Srbija Danas
Imanuel Kant
Imanuel Kant / Izvor: Foto: Youtube Printscreen/Micaela Garcia
O filozofima se u današnje vreme malo zna, ali kada nastupe neke problematične teme, obično se traži baš njihovo mišljenje. Pretpostavlja se da su oni dovoljno mudri i da su u sklopu svog zanimanja morali mnogo da razmišljaju da bi izumeli mudre misli za kojima mi neretko tragamo.

Neke čuvene misli, koje su davno nastale, su aktuelne i danas, i pogotovo se mogu primeniti na današnje situacije. Oni nam daju odgovore na neke naše nedoumice, ali, iznad svega, navode nas da stavimo prst na čelo i da ne budemo pasivni u razmišljanju.

Soren Kjerkegor je bio danski filozof koji se pretežno bavio teologijom. Živeo je u 19. veku, a njegova filozofija se smatra egzistencijalističkom. U njegovim citatima ćete naći viđenje čovekovog razvoja:

  • Čovek je sinteza beskonačnosti i konačnosti, prolaznog i večnog, slobode i nužnosti, ukratko: sinteza. Čovek je duh. Ali šta je duh? Duh je ja. Ja biti, znači konkretno postojati... Ja je u svakom trenutku, u kome jeste, u postojanju. Jer ja nije stvarno tu, već nešto što treba da postane. Onaj ko egzistira stalno je u postojanju. Stvarno egzistentni subjektivni mislilac podražava, stalno misleći, svoju egzistenciju i preobraća sve svoje mišljenje u postajanje.
  • Kad smo život proplovili, on treba da nam pokaže da li imamo hrabrosti da shvatimo da je život ponavljanje. I da li smo raspoloženi da se radujemo tom ponavljanju... Ko hoće samo da se nada, taj je kukavica, a ko hoće ponavljanje, taj je pravi čovek. I ukoliko je on to sebi temeljnije umeo da objasni, utoliko je dublji čovek.

Aristotel
Aristotel / Izvor: Foto: Youtube Printscreen/CloudBiography

Aristotel je bio Platonov učenik i starogrčki filozof. Živeo je 300-tih godina pre nove ere. Bio je učitelj Aleksandra Makedonskog. Između ostalog, kao i većina starogrčkih filozofa, bavio se vrlinama, a zanimale su ga prirodne činjenice. Istraživao je postojeće društvo i zanimala ga je etika.

  • Ljudi s mnogo prijatelja, koji su sa svakim poverljivi i prisni, nisu, smatra se, nikome pravi prijatelji; takvi karakteri se nazivaju preterano ljubaznim i željnim da se dopadnu... Nasuprot tome, prijateljstvo koje je upravljeno na moralnu vrednost i samu ličnost prijatelja ne može se održavati s mnogo lica istovremeno. Čovek može da bude zadovoljan i ako malo takvih nađe.
  • Duhovitost je drskost koja je stekla obrazovanje.
  • Koreni učenja su gorki, ali su plodovi slatki.
  • Ono smo što neprekidno rаdimo. Stogа je moć kontrole nаšeg delovаnjа moć kontrole nаšeg kаrаkterа, а moć kontrole nаšeg kаrаkterа je moć kontrole nаšeg životа.

Bertrand Rasel je bio jedan od najvećih modernih filozofa. Bio je britanski filozof i matematičar, kao i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950. godine. Inspirisao je mnoge filozofe svojim stavovima, a od njega izdvajamo:

  • Čovek koji u sebi nema ni trunke filozofskog smisla ide kroz život zatvoren u predrasude nastale iz zdravog razuma, iz uobičajenih verovanja njegovog doba ili njegovog naroda i iz uverenja koja su se u njegovoj svesti razvijala bez učešća njegovog promišljajućeg uma.
  • Život instinktivnog čoveka, čoveka koji ne filozofira, zatvoren je uzak krug njegovih privatnih interesa, a filozofsko viđenje pomaže čoveku da se oslobodi iz tog zatvora, da ostvari, veliki i slobodan život. Put koji ka tome vodi suprotan je onom koji se obično uzima ili preporučuje.
  • Ljudi teže zа verovаnjimа kojа odgovаrаju njihovim strаstimа.
  • Moć je slаtkа, onа je kаo drogа, onа je željа kojа se povećаvа nаvikom.

Imanuel Kant je jedno od najvećih filozofskih imena. On je analizirao gotovo svaki aspekat čovekovog uma, društva, estetiku i svet koji nas okružuje. Pružio je jedno od najprihvaćenijih etičkih teorija, kojem je veoma teško naći zamerku. Živeo je u 18. i 19. veku. 

  • Šta onda drugo može biti slobodna volja, ako ne autonomija, tj. svojstvo volje da sama sebi bude zakon.
  • Mi ljudi na kraju nemamo nikoga osim nas, dakle učinimo najbolje od toga.
  • Nezrelost je nesposobnost korištenja inteligencije bez tuđeg vođstva.
  • Nije božija volja da mi budemo samo tako sretni, nego da se trudimo u vlastitom usrećivanju.
  • Morao sam da uklonim znanje kako bih napravio mjesta vjerovanju.

Među filozofima je najprihvatljiviji njegov kategorički imperativ, odnosno, preformulisano, sledeći stav:

"Živi svoj život tako kao da hoćeš da će svako tvoje delo postane univerzalni zakon" - odnosno, ako nećemo, na primer, da bude opšti zakon da svi krademo, ne treba ni mi da krademo itd.

 

Piše:
Srbija Danas
03.03.2015. 16:13