broken clouds
12°C
25.04.2024.
Beograd
eur
117.1643
usd
109.4482
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Politika i biznis: Milijarderi koji kroje sudbinu SAD

09.09.2014. 14:30
Piše:
A. Vilić
novčanoce dolara
novčanoce dolara / Izvor: Profimedia
Politika i biznis su uvek bili usko povezani. Brukings Institut je objavio listu milijardera koji najviše utiču na politiku SAD, a mi vam je prenosimo.

1. Alis Volton

Alis Volton nasledila je svoje bogatstvo 1992. od svoga oca Sema Voltona, osnivača imperije Volmart. Ne učestvuje aktivno u upravljanju ovom kompanijom, ali je priznati stručnjak u području finansija, analize kapitala i monetarnog upravljanja. Razvedena je, nema dece i strastveni je kolekcionar umetničkih predmeta. Brine o humanitarnim i umetničkim fondacijama porodice Volton. "Forbs" je njeno bogatstvo procenio na 21,2 milijardi dolara. Podržava Hilari Klinton još od kampanje “Spremni za Hilari”.

2. Mark Andrisen

On je osnovao  Netskejp, Loudklaud/Opsver, Ning, a kao investitor je uložio u Fejsbuk, Skajp, Instagram, Gropon, Airbnb... Andrisen je značajno uticao na to kako komuniciramo, a posebno ga interesuje prelazak medija od tradicionalnih do digitalnih. Podržavao je Mita Romnija tokom kampanje  2012. godine.

3. Piter G. Piterson

Smatraju ga možda i najuticajnijim milijarderom u Americi. Sin grčkih emigranata, Piterson  je radio kao sekretar pod predsednikom Niksonom , zatim kao predsednik i izvršni direktor kompanije Liman Bros. Piterson se zalaže  za smanjenje državnog duga i njegova fondacija je pokrenula kampanje ''Popravi dug'' i osnovala Komisiju za odgovoran savezni budžet.

4. Pjer Omidjar

Osnivač Ibeja Pjer Omidjar postao je milijarder kad je imao 31 godinu, ali svoj je život posvetio davanju onima koji nemaju ništa umesto svojoj deci. Pre tri godine obavezao se da daje sredstva humanitarnim organizacijama, a kontinuirano ulaže i u "Omidyar Network", svoju filantropsku investicionu firmu. Pjer i njegova žena Pem ujedno su najveći pojedinačni privatni donatori u borbi protiv industrije trgovine ljudima. Omidjar je veliki protivnik nadzora u SAD-u. Njegova fondacija se bavi transparentnošću i ekonomskim razvojem.

5. Voren Bafet

Voren Bafet je direktor osiguravajućeg društva Berkšir Hetvej gde je vlasnik više od 38% deonica. Prema Forbsovoj listi zauzima treće mesto na svetu po bogatstvu procenjenom na 47 milijardi američkih dolara. Poznat je kao jedan od najuticajnijih poslovnih ljudi Amerike čije mišljenje o finansijama se dosta uvažava. Bafet snažno podržava Obamu i zalaže se za veće oporezivanje bogatih pojedinaca.

5. Džon Arnold

Investitor Džon Arnold ima samo 40 godina, ali je prošlog oktobra otišao u penziju s četiri milijarde dolara koje je skupio u proteklih deset godina pretežno trgujući gasom. On i njegova supruga Lora posvetili su ostatak svojih života doniranju novca njihovoj fondaciji koja finansira inovativne ideje. Arnoldovi su donirali milione da bi se doneli zakoni koji će smanjiti troškove zaposlenih.

6. Bil i Melinda Gejts

Osnivač Majkrosofta Bil Gejts je jedan od najbogatijih ljudi na svetu, ali on i njegova supruga Melinda ne planiraju da celo bogatstvo zadrže za sebe i svoje troje dece. Za San je pre tri godine rekao da zna da nije dobra ideja ostaviti sav novac svojoj deci. Umesto toga, Bil i Melinda osnovali su još 1994. godine Gejts Fondaciju koja danas raspolaže s neverovatnih 37 milijardi dolara. Oni su takođe pokrenuli i program The Giving Pledge koji poziva druge imućne pojedince da polovinu svog imetka doniraju u dobrotvorne svrhe. Veoma su uticajni u reformi obrazovanja, a donirali su 100.000 dolara kao podršku istopolnim brakovima.

7. Rupert Mardok

Kit Rupert Mardok je australijsko-američki medijski magnat i direktor, menadžer i jedan od glavnih akcionara Njuz korporacije. Vlasnik je televizijske mreže FOKS. Zajedno sa Blumbergom se zalaže za donošenje reforme na polju imigracije.

8. Majkl Blumberg

Posle osam godina na čelu Njujorka Majkl Blumberg imao je čime da se pohvali: drastično je smanjena stopa kriminala, opale su rasne tenzije, posađeno je milion novih stabala, a i stotine miliona dolara dao je iz svog džepa u dobrotvorne svrhe. I sve to za platu od jednog dolara. Milijarder na mestu gradonačelnika uspeo je da promeni i statut Njujorka, kako bi mogao da se kandiduje i pobedi po treći put.

9. Čarls i Dejvid Koh

Ova braća koja zajedno vode "Koh industriz", imaju bogatstvo od 40 milijardi dolara i jednu od najvećih privatnih kompanija na svetu, samo u prošloj godini su postali teži za po šest milijardi dolara. Veliki su protivnici Obaminih zdravstvenih reformi.

10. Šeldon Adelson

Šeldon Adelson, američki magnat iz Las Vegasa, toliko je želeo da sa vlasti svrgne Baraka Obamu, predsednika SAD, da je na predsedničku i kongresnu kampanju republikanaca potrošio čak 150 miliona dolara. Američki mediji citiraju dvoje Šeldonovih bliskih saradnika koji tvrde da je milijarder prvo odvojio 100 miliona dolara za potrebe kampanje, a da je zatim sumu povećao na 150 miliona dolara. Adelson, žestoki kritičar Obamine spoljne i unutrašnje politike, uložio je toliko jer je, prema navodima saradnika, verovao da bi Obamin drugi mandat doneo progon svih koji su bili protiv njega.

Piše:
A. Vilić
09.09.2014. 14:30