Neophodna nova zapošljavanja u javnim tužilaštvima i sudovima
Kako se navodi u rezimeu Komisije, koji je danas predstavljen na sedmoj sednici Komisije za sprovođenje Nacionalne strategije za reformu pravosuđa za period 2013 - 2018, zbog izuzetno uvećanog obima poslova, usled primene novog zakonika, povećan je broj zamenika javnih tužilaca, ali neophodno je i povećati broj osoblja u tužilaštvu koji bi pratio izmenjenu sistematizaciju broja zamenika u tužilaštvima.
"Komisija je predložila Ministarstvu finansija da pojednostavi proceduru propisanu uredbom tog ministarstva, oko prijema novih radnika u državnoj službi, da odredba o nepovećavanju broja državnih službenika i nameštenika u naredne dve godine, ne važi kada su u pitanju javna tužilaštva i sudovi, jer im je novim zakonima povećan obim poslova, što je naročito izraženo kod javnih tužilaštava", ističe se u rezimeu.
Komisija za praćenje primene i sprovođenje novog Zakonika o krivičnom postupku, koja je formirana 4. novembra prošle godine, dodala je da nije imala dovoljno vremena za analizu efekata tog novog propisa, zbog čega je uputila zahtev Apelacionim javnim tužilaštvima, sudovima i krivičnom odeljenju Vrhovnog kasacionog suda da joj dostave sva sporna pitanja i stavove.
Prema rečima predsednika Vrhovnog kasacionog suda Dragomira Milojevića novi Zakonik o krivičnom postupku omogućio je sudovima da reše 4.900 predmeta mehanizmom vansudskog poravnanja, što je bolje od poslednje dve-tri godine kada nije bilo rešeno ni, kako kaže, 2.000 predmeta.
"To je solidan rezultat. Zato mislim da će ovi izveštaji biti još bolji, jer je 5.000 predmeta skinuto sudu s vrata. Treba Ministarstvo pravde da se angažuje da omogući dodatna sredstva za izbor novih tužilaca i pomoćnika", ocenio je Milojević.
Predsednik Advokatske komore Srbije Dragoljub Ðorđević ukazao je na neophodnost permanentne edukacije zaposlenih u pravosuđu kada je reč o novom Zakoniku o krivičnom postupku, dodavši da zbog nedostatka pravila procedure dokazivanja, advokati i tužioci mogu da počine krivično delo.
"Učesnici u postupku, odnosno tužilac i advokat okrivljenog, nalaze se na granici toga da neko može da im kaže da su pribavili dokaze na način na koji su počinili krivično delo. Nemojte se čuditi što imamo slučaj hapšenja adokavata u Kosovskoj Mitrovici, jer ono što nije propisano zakonom može biti krajnji voluntarizam. Tu nemamo sigurnost pravnog postupka, čime se ugrožava ljudsko pravo", objasnio je Ðorđević.