broken clouds
11°C
25.04.2024.
Beograd
eur
117.1643
usd
109.4482
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Šansa za mir u Kolumbiji

24.05.2014. 12:34
Kolumbija
Kolumbija / Izvor: Profimedia
BOGOTA - Kako se građanski rat u Kolumbiji približava svojoj 50. godišnjici sledeće nedelje, vlada i Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARC) angažovani su u mirovnim pregovorima na Kubi.

Problemi koji su doveli do toga da se Kolumbijci pridruže gerilcima pre pola veka jesu ogromna nejednakost i slaba vlada, a oni postoje i danas. Trgovina drogom samo je pogoršala stvari.

Ljudi u udaljenim delovima zemlje žele da se sukobi okončaju, a kako vlada ne može da postigne dogovor koji se bavi kako političkim i ekonomskim dimenzijama rata tako i preduzimanjem sveobuhvatne agrarne reforme i angažovanjem lokalne zajednice u političkim odlukama, nije moglo biti mira.

Danas, jedan odsto zemljoposednika poseduje više od polovine poljoprivrednog zemljišta u zemlji što prema studiji UN za razvoj predstavlja najveću nejednakost u svetu. FARC se finansira novcem od prodaje droge kao i pranjem novca.

Ostavljene bez izbora, raseljene zajednice seljaka su se preselile dublje u džunglu i jedini profitabilni usev u tim oblastima je koka, sirovina od koje se dobija kokain.

Ako pregovarači žele da razbiju cikluse nasilja , onda oni moraju da reše zemljišnu nejednakost i trgovinu drogom kao međusobno povezane probleme.

Kokain
Kokain / Izvor: Profimedia

Iako je predsednik Kolumbije Huan Manuel Santos 2011. godine doneo zakon sa ciljem vraćanja zemlje ukradene od strane oružanih grupa nazad žrtvama sukoba, zakon se ne bavi već postojećim nivoom nejednakosti koje izaziva građanski rat na prvom mestu.

Tempo programa restitucije zemljišta je spor. Mnogi raseljeni seljaci nisu bili u mogućnosti da se vrate na svoja imanja jer okršaji gerilaca i privatne policije i dalje traju u oblastima određenim za restituciju. Vlada je trebalo da preuzme kontrolu nad tim oblastima, kada je najveća paravojna grupa započela demobilizaciju 2003. godine i nove paravojne grupe i pobunjenici zauzeli su napuštena imanja.

Pregovarači moraju da osiguraju da mirovni sporazum ne otvori mogućnost novim noružanim grupama da zauzmu teritorije koje je do tada držao FARC, kao i poslove krijumčarenja droge.

Udaljene zajednice koje su živele u unakrsnoj vatri oružanih grupa u poslednjih 50 godina dugo su apelovale na vlasti da im obezbede puteve, škole, bolnice i da im pruži poljoprivrednu pomoć. U prošlosti, jedini koji su bili voljni da pomognu i ispune osnovne potrebe seljačkih zajednica su oružane grupe pune dolara od prodaje droge. Naći se u sred rata znači da civili padaju u zavisan položaj kako bi preživeli.

Ovoj zemlji predstoje izbori u nedelju i ukoliko predsednik Santos bude reizabran on će imati politički kapital koji mu je potreban za nastavak dijaloga. Drugi vodeći kandidat Oskar Ivan Zuluaga, obećao je da će obustaviti pregovore ako bude izabran.

(The New York Times)

24.05.2014. 12:34