few clouds
7°C
25.04.2024.
Beograd
eur
117.1643
usd
109.4482
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

SRPSKI VIRTUOZI: Na njihovim leđima počiva budućnost naše muzike! (VIDEO)

03.02.2015. 20:57
Piše:
A.L.
Klavijatura sa srpskom zastavom
Klavijatura sa srpskom zastavom / Izvor: Profimedia/ilustracija
Ako vas zanima kako zvuči savršenstvo – poslušajte njihove nastupe.
  • "Kod njega publika sedi i na bini."
  • "Zaboravila sam da dišem kad je zasvirao."
  • "Ima u njemu nešto nadčovečansko."
  • "On ne svira, on plače."
  • "Kao da je sva tuga ovog sveta u tim žicama."
  • "Tako mlad, a deluje kao da sve zna, kao da mu ništa nije strano."
  • "Divan čovek, umetnik i humanista."
  • "Bilo je čudno pričati sa njim, kao da je anđeo sišao sa neba."
  • "Ova deca su nešto najbolje što Srbija ima"...
  • Ovo su samo neki od komentara kojima naša publika opisuje najbolje srpske mlade muzičare. Baš zato smo i rešili da vam ih predstavimo, pa – ukoliko niste do sada znali za njih, pokušajte da ne propustite neki od njihovih sledećih nastupa.

    NEMANJA RADULOVIĆ – violina

    Lako ga je prepoznati – uvek u tamnoj i zanimljivoj odeći, sa dugačkom kovrdžavom kosom i osmehom koji govori mnogo.

    Nemanja je rođen 1985. godine u Nišu, a do odlaska na studije u inostranstvo održao je stotine koncerata i osvojio brojna priznanja. Uključujući i ono Jehudija Menjuhina kada je imao samo 13. godina. Baš te 1998. godine započinje studije na Visokoj školi za muziku u Sarbrikenu, u klasi Džošue Epštajna, a septembra 2000. primljen je na Visoki nacionalni konzervatorijum za muziku u Parizu u klasu Patrisa Fontanaroze. Sarađuje sa poznatim umetnicima i mnogim orkestrima, a svirao je u najpoznatijim svetskim koncertnim dvoranama. Radulović svira na violini Đovanija Batiste Gvadanjanija iz 1765. godine, koja je u vlasništvu Fondacije Fric-Berens iz Hanovera.

    Predstavljamo vam jedan od njegovih najboljih nastupa – i to iz Kolarčeve zadužbine. Ovaj bis – kolo Pašona – zaludeo je sve prisutne, ali i sve one koji su imali prilike da pogledaju snimak koncerta.

    DRAGAN ĐORĐEVIĆ – violončelo

    Za Dragana Đorđevića (1978) priča se da je jedna od najoriginalnijih umetničkih ličnosti svoje generacije. Počeo je da uči violinu sa šest godina, da bi se tri godine kasnije opredelio za violončelo – i to onda kad je čuo Dvoržakov koncert za čelo. Odlučio je da to mora da svira. Diplomirao je na Fakultetu muzičke umetnosti 2000. godine kao student generacije i tada je upisao magistarske studije na Gajdhol školi za muziku i dramu u Londonu. Svirao je u Švedskoj, Franvuskoj, Nemačkoj, Koreji, Rusiji, Belgiji, Švajcarskoj, Velikoj Britaniji, Holandiji, Bugarskoj, Rumuniji, Grčkoj... Član je kvarteta RUBIKON, ansambla Viva Cello iz Esena, kao i kamernog orkestra Double Sens. Predaje na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu.

    Predstavljamo vam njegov nastup sa pijanistom Vladimirom Miloševićem, i etidu Šopen-Glazunov op.25 no.7.

    STEFAN IVKOVIĆ – klavir

    Iz Jagodine, u kojoj je rođen 1989. godine, mladi Stefan otišao je u Beograd 1995, pa u Norvešku 2002. godine. Baš tada odlučuje se da se potpuno posveti klaviru, jer je do tada svirao i harmoniku. Stefan je nezvanično najbolji srpski pijanista svih vremena – ima više od deset osvojenih prvih mesta na svetskim takmičenjima, a zvanično je najbolji pijanista Norveške i Skandinacije. Planira da se vrati u Srbiju i ne odriče se srpstva i svuda sa ponosom ističe da je Srbin. Kako je rekao u intervjuu za Novosti – muzikom govori o svojim osećanjima prema Srbiji. Ovaj momak trenutno je na muzičkim master studijama, a uporedo je i na master studijama teorijske matematike.

    Predstavljamo vam Šopenovu Polonezu u izvođenju mladog Stefana Ivkovića.

    ALEKSANDAR SEDLAR BOGOEV – kompozitor i dirigent, aranžer, muzički producent, gitarista, basista, pijanista i bubnjar

    Ovaj svestrani muzičar rođen je 1982. godine. Diplomirao je na Odseku za kompoziciju i orkestraciju Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu 2006. godine u klasi profesora Vlastimira Trajkovića kao student generacije. Iste godine dobio je nagradu iz fonda Stevan Hristić. Kompozicije su mu sa velikim uspehom izvođene u zemlji i inostranstvu, i sarađivao je sa brojnim značajnim muzičkim institucijama i ansamblima. Među značajnijim kompozicijama su: Macbeth (violinski koncert), Elegija za orkestar (diplomski rad, izvela BGF), Flower in the Desert (porudžbina Guitar Art festivala 2010), Spring in Japan (porudžbina Nemanje Radulovića i agencije Transart-izdanje DECCA Univesal). Komponovao je muziku za film, pozorište, radio i televiziju. Godine 2013. dirigovao je delo "Constantinus Magnus" srpskog kompozitora Sanje Ilića, u Nišu, u okviru proslave godišnjice Milanskog edikta.

    Mi vam predstavljamo kompoziciju "Flower in the Desert":

    FILHARMONIJA MLADIH "Borislav Pašćan"

    Oni su mladi, oni su talentovani, njih je mnogo. Oni su jedina omladinska filharmonija koja živi i kontinuirano radi u Beogradu. "Borislav Pašćan" osnovan je 1978. godine na inicijativu grupe studenata Muzičke akademije koji su izučavali dirigovanje kod Borislava Pašćana – dirigenta Opere i Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu. Filharmonija mladih od 2006. godine ponovo radi u Narodnom pozorištu, u uslovima koji su na najvišem pedagoškom nivoz. Njihov šef dirigent je maestro Đorđe Pavlović.

    Budućnost srpske filharmonije predstavljamo vam uz Srpsko-ruski marš Petra Iljiča Čajkovskog.

     

Piše:
A.L.
03.02.2015. 20:57