scattered clouds
11°C
24.04.2024.
Beograd
eur
117.1643
usd
109.4482
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

DA BI ODRASLO JEDNO DETE, POTREBNO JE ČITAVO SELO: Ova škola je to "selo" za decu sa posebnim potrebama (FOTO)

02.01.2016. 08:13
Piše:
J.Pantović/N.Aralica
Deca iz škole "Sava Jovanović Sirogojno"
Deca iz škole "Sava Jovanović Sirogojno" / Izvor: Srbija Danas
Lara, Pavle i Nikola su učenici škole "Sava Jovanović Sirogojno". Osim što uče srpski, matematiku i muzičko, oni se takođe trude da nauče da se samostalno snalaze u životu. Kao u izreci: "Da bi odraslo jedno dete, potrebno je čitavo selo", svako dete ima poseban tretman u ovoj školi.

U školi “Sava Jovanović Sirogojno” u Zemunu vlada sasvim obična radna atmosfera: tišina zbog časa koji je u toku, na zidovima crteži prvaka i drugaka, u hodniku brojni pehari sa sportskih takmičenja. Na svakom ćošku dečiji radovi i prva pomisao je da iza njih stoje pravi mali nadareni umetnici. Međutim, ti umetnici razlikuju se od druge dece, ali ne samo po svom neverovatnom smislu za kreativnost. Reč je o deci sa smetnjama u mentalnom razvoju.

"Napisao sam 'mesec' i 'cvet'", izgovara radosno učenik četvrtog razreda oboleo od autizma pokazujući na svoju svesku. U svakom odeljenju je po 6 do 7 učenika i o njima brinu po dva nastavnika.

OŠ Sava Jovanović Sirogojno
OŠ Sava Jovanović Sirogojno / Izvor: Srbija Danas

Sa decom radi nekoliko stručnih timova i ukupno 55 radnika: defektologa, veroučitelja, psihologa, pedagoga, medicinskih sestara, nastavnici predmetnih veština, kao i socijalnih radnika. Među 143 učenika, koliko pohađa školu, jesu i romska deca. Deca najmlađeg uzrasta imaju najveći stepen ometenosti, dok oni koji su u 7. i 8. razredu lakši slučajevi. Školu pohađaju deca uzrasta od 6 do 17 godina, mada ima i starijih. Škola ima nekoliko područnih odeljenja, u Surčinu, Batočini, Dobanovcima i Jakovu.

- Oni su veoma osetljivi, znaju, čitaju misli, ako vi pođete prema njemu sa dozom sažaljenja nema šanse da uspostavite bilo kakav kontakt. Oni to osećaju, hoće da ih poštujete kao ličnost. Ono što znaju potrebno je da im stalno potvrđujete, da ih prihvatite kakvi jesu i tako počinje zajednička saradnja i poverenje - objašnjava direktor specijalne zemunske škole Salim Goranac koji ovu vrstu saradnje i poverenja gradi već 24 godine.

- Svakodnevno imam kontakt sa tom decom, svakom učeniku znam ime, svako jutro se pozdravim sa njima - dodaje Goranac dok objašnjava kako je raditi sa decom sa posebnim potrebama. I zaista, deca ga vole. Obraduju se kada ga vide na vratima učionice gde crtaju, pišu, prave najrazličitije figure od gline ili rade na nekim drugim predviđenim aktivnostima.

OŠ Sava Jovanović Sirogojno
OŠ Sava Jovanović Sirogojno / Izvor: Srbija Danas

Za svako dete postoji individualan plan rada. Škola radi po redovnom programu, kao svaka druga osnovna škola, ali se onda taj program prilagođava svakom detetu pojedinačno i na taj način, pravi plan za svako dete.

Osvojili su brojne nagrade na mnogim takmičenjima, crtaju bolje od većine đaka u redovnim školama, prave najrazličitije oblike od gline, ali nezgodna situacija, i nažalost uobičajena, nastaje onda kada nekome od njih naiđu kritični minuti.

- Pavle, na primer, ima tipičan autizam, pa s vremena na vreme dobija napad agresije i počinje da se povređuje. U takvom trenutku stavljamo ga na strunjaču, pomilujemo ga, radimo sa njim psihomotornu vežbu duž kičme kako bi se smirio. Druga opcija je da ga neko od nas izvede da prošeta kako se grupa ne bi uznemirila - objašnjava učiteljica Marija Slavković.

OŠ Sava Jovanović Sirogojno
OŠ Sava Jovanović Sirogojno / Izvor: Srbija Danas

Sa svakim detetom se radi temeljno. Pre svega se uspostavlja dobra saradnja sa roditeljima, jer učenici u školi borave svakim radnim danom od 9 do 5. Roditeljima se prenosi šta je dete radilo u školi, ali se od njih takođe očekuje da kažu kako je dete provelo ostatak dana i da li je bilo nekih promena.

Slučajevi su takvi da su nepredvidivi. Čak i kada se čini da drže sve pod kontrolom i da su stvari normalizovane desi se nepredvidiva situacija na koju, sva sreća, uspe pravilno da se reaguje.

- Pre neki dan je jedan učenik imao prvi epileptičan napad dok ga je nastavnik fizičkog vodio u salu. Ni njegovi roditelji nisu znali da ima epilepsiju. Samo je pao. Zvali smo naravno hitnu pomoć koja ga je odvezla i zbrinula. Čak ni na snimku nisu mogli da vide da ima neki poremećaj... Teško je, uopšte raditi u nastavi, a kamo li ovde. Izazovan je to posao i težak, ali veoma obogaćuje i oplemenjuje. To je posao koji me ispunjava - priča Goranac.

Njihov osnovni cilj je uspostavljanje radnih navika i socijalizacija dece. Pre svega je najbitnije da deca steknu osnovne higijenske navike, da nauče sama da peru ruke, umiju se, da se sami hrane i tome slično. Polovina učenika je osposobljena za obavljanje ovih aktivnosti uz nečiju pomoć.

Bitno je da se deca koja imaju probleme ove vrste, a upisani su u redovne škole, dovedu ovde, jer, kako smatra direktor, ona su izložena neprihvatanju i odbijanju od strane druge dece, pa se tako postiže samo da se povuku u sebe i zatvore.

Učenici škole Sava Jovanović Sirogojno
Učenici škole Sava Jovanović Sirogojno / Izvor: Srbija Danas

Škola "Sava Jovanović Sirogojno" je oformila mobilni tim čiji članovi posećuju decu u redovnim školama i kada prepoznaju granični slučaj, roditeljima preporučuju da svoje dete prepišu u njihovu školu. Problem nastaje onda kada roditelji počnu da odbijaju saradnju, jer ne žele da prihvate činjenicu da njihovo dete nije sposobno da prati redovnu nastavu, čak i onda kada se dete pronađe i uklopi u sistem ove škole.

- Deca se, kada dođu ovde, odlično snađu. Kada ih pitate da li im se više sviđa tamo ili ovde, svi kažu ovde, jer, jednostavno, svako nađe svoje. Roditeljima je data lažna nada da dete mogu da upišu gde god oni hoće, pa prvo negiraju da im dete ima problem. Ja im kažem: "Nema problema, dođite da vidite kako mi radimo i dovedite dete". Dete kad prvi put dođe ono nalazi svoje društvo. Prošle godine nam je tako došao Dimitrije. Roditelje, koji su ga čekali u hodniku počeo je da gura: "Idite, idite, ja ostajem ovde" priča Goranac.

Deca nakon završene osnovne škole imaju mogućnost da upišu specijalnu srednju, oni sa lakšim smetnjama u razvoju mogu da izuče neki zanat poput frizera ili krojača, dok neki uspeju nakon nekoliko godina da zasnivaju porodicu i postanu roditelji.

- Skoro nam je bila Nadica, bila nam je učenica pre šest godina, ja sam joj bio odeljenski starešina. Upisala je dete kod nas. Udala se, jedno dete ima, drugo je na putu - priča direktor.

Iz razreda u razred sve su sposobniji. Kad završe školu sa sobom nose brojna znanja i veštine, ali se i dalje razlikuju od druge dece. Ipak, mnogi uspeju da osnuju svoju porodicu i donekle funkcionišu kao drugi. Kada se sa njima radi, sve se može, što već godinama uspešno dokazuju nastavnici ove škole, koji im pored osnovnih veština, znanja i navika pružaju potrebnu ljubav i poverenje, u šta su nas, bez sumnje, uverili.

Piše:
J.Pantović/N.Aralica
02.01.2016. 08:13