clear sky
5°C
20.04.2024.
Beograd
eur
117.1474
usd
110.1009
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

NEVEROVATNO: Planeta sve zelenija, uprkos sve masovnijem krčenju šuma!

01.04.2015. 15:35
Piše:
Srbija Danas
Šuma
Šuma / Izvor: Profimedia/ilustracija
Američki centar za klimatske promene (NCC) je istraživao i otkrio da se u proteklih deset godina Zemlja u stvari uzelelenila, iako je uništavanje šumskih površina izuzetno intenzivno. Sa jedne strane, u Južnoj Americi i Jugoistočnoj Aziji seča šuma je gotovo bez presedana po obimu, ali je zato oporavak zelenih površi izvan tropskih predela veliki u suvljim predelima: u savanama Afrike i u Australiji.

Biljke upijaju oko jedne četvrtine emitovanog ugljen-dioksida (C02) koji proizvodi čovek sagorevanjem fosilnih goriva. Zato više površina pod zelenišem podrazumeva i veću moć upijanja CO2, a time i sporije klimatske promene.

Ipak, postavlja se pitanje da li biljke mogu da izdrže sve veći rasip štetnih materija koji čovek izaziva. Zbog toga je Američki centar za klimatske promene merio nivo CO2 u biljkama.

U NCC su razvili novu tehniku za beleženje promena u biosferi. Satelitima su merili radijaciju emitovanu sa Zemljine površine putem, upotrebom tzv. tehnike mikrotalasnog daljinskog registrovanja. Nivo radijacije zavisi od temperature, vlažnosto tla i količine vode u biljkama koje žive na tlu.

Nakon toga, podaci su sažeti u jedinstvenu mapu koja je ispratila stanje kroz svaki mesec u prethodnih oko 15 godina, u mapu kakvu dosad nismo videli. Na osnovu nje je otkriveno da je od 2003. do 2012. da je porast biomase veći za 4 miljarde tona ugljenika. 

Prašuma je sve manje, ali drugih vrsta šuma je sve više

Analiza pokazuje da je gubitak šuma osetan u mnogo delova sveta, a najviše u tropima Južne Amerika i Jugoistočne Azije. Najgore stanje je u Najvećoj krčevini sveta - Amazoniji, te u Indoneziji: na ostrvima Sumatra i Borneo.

Ali... Taj gubitak je više nego nadoknađen na drugim mestima u svetu. U Rusiji je porast posledica povratka prirode u napuštena poljprivredna dobra. Tako je i u drugim postsvojetskim republikama. U Kini je preduzet kolosalan projekta pošumljavanja. Samo u ovim zemljama nadoknađena je polovina upijajuće moći ugljen-dioksida koja je ukinuta sečom prašuma.

Povećanje je zabeleženo na dva najsuvlja kontinenta. Savane i goleti Afrike i Australije sve su bogatije drvećem i žbunjem. Zanimjivo je da su prethodne analize vegetacije na planeti u obzir isključivo uzimale klasične šume, dok druge tipove rastinja i zeleniša nisu.

Karta vegetacije u Australiji
Karta vegetacije u Australiji / Izvor: Karta vegetacije u Australiji Foto: National Climate Change

Australija je zelenija nego pre dve decenije i to sve uprkos krševinama, urbanizaciji i sušama koje godinama unazad pogađaju ovu zemlju-kontinent.

Karta iznad pokazuje promene u vegetaciji. Crvena bojna označava promene na gore, a plava, što je tamnija, promene na bolje, tj. porast biljnog sveta.

Najveći napredak zabeželen je na severu i severoistoku, dok je jug bio ili sporiji u progresu ili pogođen gubitkom biosfere. Ustanovljena je i veza: tamo gde su padavine obilne, biljni svet je napredovao, dok je stagnirao i opadao sa manjkom padavina.

Međutim, napretka ima i u područjima sa blagim padom padavinama. Uspeh se pripisuje vrstama drveća koje uspeva u polusuvim predelima. To su biljke koje preživljavaju i sa malim količinama padavina i koje upijaju više CO2 uz isti ili manji postotak iskorišćene vode.

Više drveća ne znači kraj klimatski promena, veća samo usporavanje

Biljni svet doprinosti borbi protiv efekta staklene bašte. Četvrtina sve ljudske emisije ugljen-dioksida je uklonjena zahvaljujući njemu. Ipak, postoji je nedoumica. Da li biljke mogu da izdrže nastavak rasipa CO2, kao i šta kada izbije šumski požar.

Kada u toplim predelima i u toplim dobima godine izbije požar u savani ili šumi, sav ugljen-dioksid koje su one upile biva oslobođen u atmosferu. 

Uprkos svemu NCC ne savetuje ljudima da mogu da nastave sa sagorevanjem. Jedna četvrtina nestaje u biljkama. Druga u okeanima. Ostaje cela jedna polovina koja podiže temperaturu i koja može da spreči biljni i vodeni svet da rade ono što za sada rade odlično.

 

Piše:
Srbija Danas
01.04.2015. 15:35