broken clouds
6°C
18.04.2024.
Beograd
eur
117.14
usd
110.2702
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija

Podešavanja sajta

Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

MEMORIJSKE PROTEZE: Pomoću čipova u mozgu poboljšavaće pamćenje ljudi!

16.11.2017. 06:35
Piše:
Srbija Danas
Rengenski snimak mozga
Rengenski snimak mozga / Izvor: Profimedia
Moždani implanti

Od Elona Maska, preko MIT-a (Tehnološki institut u Masačusetsu), pa do Američkog ministarstva odbrane, svi rade na istraživanju moždanih implantata, tako da se čini da je samo pitanje vremena kada će biti spremni uređaji koji poboljšavaju pamćenje ljudi. Na američkom univerzitetu USC (University of South California) demonstirano je korištenje upravo takvih implantata, koji bi se mogli koristiti u liječenju demencije i Alzheimerove bolesti.

Profesor Dong Song je prezentovao svoja otkrića na temu "memorijske proteze" tokom sastanka Udruženja za neuronauku u Vašingtonu, a koja se odnose na prvi uređaj koji je efikasno poboljšao ljudsko pamćenje.

Stotine Hrvata BANOVANO sa Fejsbuka - zbog OVE REČI!

Tokom testiranje je Song imao pomoć 20 volontera, kojima su implantirane moždane elektrode u sklopu tretmana lečenja od epilepsije. Posle implantiranja, Songov uređaj je počeo da skuplja podatke o aktivnostima mozgova volontera tokom testova dizajniranih da stimulišu kratkotrajno pamćenje ili radnu memoriju.

čip
čip / Izvor: Profimedia

Naučnici su potom odredili obrazac koji je povezan sa optimalnim performansama pamćenja te su koristili elektrode uređaja kako bi stimulisali mozak sledeći taj obrazac tokom narednih testova. Na osnovu istraživanja, takva stimulacija je poboljšala kratkoročno pamćenje za 14 posto te radnu memoriju za oko 25 posto. Kada su naučnici stimulisali mozak nasumično, performanse su se pogoršale.

- Pišemo neuralni kod kako bismo poboljšali funkciju pamćenja. Ovo nikad ranije nije urađeno - izjavio je Song.

Bolje pamćenje bi moglo da bude korisno studentima ili onima koji npr. teško pamte imena, ali bi ogromnu korist mogle imati osobe koje pate od demencije i Alchajmerove bolesti.

Čip
Čip / Izvor: Profimedia

Američki biznismen i filantrop Bil Gejts je najavio da će investirati 100 miliona dolara u istraživanje demencije i Alchajmerove bolesti.

Starosno doba je najveći faktor rizika za Alchajmerovu bolest, a najveći broj obolelih su ljudi stariji od 65 godina. Prema procenama, u SAD-u će do 2030. godine živeti 20 posto ljudi starijih od 65 godina, tako da će se povećati i broj obolelih od demencije. Prošle godine su troškovi lečenja obolelih od demencije i Alchajmerove bolesti iznosili 236 milijardi dolara.

Songov uređaj mora da bude dodatno testiran, a potom treba da dobije odobrenje za korišćenje u tretmanu, ali, ako se pokaže efikasnim i vrati barem deo izgubljenih sećanja obolelima, uticaće na njihov život i živote njihovih porodica, pa i ekonomiju, biće veoma veliki.

 

Piše:
Srbija Danas
16.11.2017. 06:35