broken clouds
9°C
18.04.2024.
Beograd
eur
117.1484
usd
109.6792
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija

Podešavanja sajta

Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

38. Beogradski džez festival: Francuska u fokusu

09.08.2022. 13:34
Piše:
Promo
Jazz
Jazz / Izvor: Foto: Promo
Orchestre National de Jazz (ONJ) – “Rituels”

Frédéric Maurin – umetnički direktor

Susana Santos Silva – truba, Guillaume Roy – alt-saksofon, Julien Soro – alt-saksofon i klarinet, Catherine Delaunay – klarinet i bas-klarinet, Fabien Debellefontaine – tenor-saksofon i flauta, Christiane Bopp – trombon, Didier Havet – tuba i bas-trombon, Elsa Moatti – violina, Juliette Serrad – violončelo, Stéphan Caracci – vibrafon i marimba, Bruno Ruder – klavir, Raphaël Schwab – kontrabas, Rafaël Koerner – bubnjevi, Leila Martial – vokal, Ellinoa – vokal, Linda Olah – vokal, Romain Dayez – vokal

ONJ
ONJ / Izvor: Foto: Sylvain Gripoix

Orchestre National de Jazz (ONJ) nastao je 1986. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Francuske. Kroz ONJ je prošlo preko 180 muzičara iz Francuske i ostatka sveta, pod vođstvom 11 umetničkih direktora, snimivši 30 albuma. Ansambl je ostvario izuzetne rezultate na polju institucionalne i kulturne legitimizacije džeza, ponudivši široku lepezu novih umetničkih dela u Francuskoj i širom sveta. Beograd je više puta bio domaćin orkestru: poslednji put smo ih slušali pre dvanaest godina na Beogradskom džez festivalu, kada su predstavili originalno čitanje dela Roberta Vajata na koncertu u Kolarčevoj zadužbini.

Od 2019. godine orkestar vodi gitarista i kompozitor Frederik Moran, predstavivši dosad četiri projekta: novo čitanje dela Orneta Kolmena “Dancing in Your Head(s)”, program “Dracula” namenjen mlađoj publici, projekt “Ex Machina” sa Stivom Limenom u kome istražuju interakciju između živih muzičara i mašina u realnom vremenu, te program “Rituels” – autorsko delo petoro francuskih kompozitora za trinaest instrumentalista i četiri glasa, koje će čuti i naša publika. Za Frederika Morana, opčinjenog spektralnim strukturama i zvučnim iluzijama, muzika je osetljiva površina koja svakom slušaocu treba da omogući pristup sopstvenoj mašti. Glas je u programu “Rituels” istaknut kao primarni, intimni vektor svega ljudskog, zajedno sa maštom i duhovnošću. Program je izgrađen oko svakodnevnih rituala: raznovrsnih poetskih zvučnih slika koje evociraju vreme kao beskonačni povratak.

Leïla Martial Baa Box

Leïla Martial – vokal, elektronika
Pierre Tereygeol – gitara, vokal
Eric Perez – bubnjevi, human-bass, vokal

Leila Martial
Leila Martial / Izvor: Foto: JP Retel

Lejla Marsijal odrasla je u porodici klasičnih muzičara na jugozapadu Francuske. Početna formalna znanja stekla je na džez koledžu u Marsijaku, nastavivši sa studijama na konzervatorijumu u Tuluzu i San Sebastijanu, u značajnoj meri prateći razvojni put njenog druga iz detinjstva Emila Parizijena. Ipak, jedno vreme se kolebala između glume i muzike – muzika je preovladala nakon trijumfa na prestižnom Concours de la Défense 2009, kada je postala prvi vokalni laureat u istoriji ovog takmičenja. Diskografski je debitovala sa albumom “Dance Floor” (2012), a karijeru nastavila u sastavu Circles bubnjarke An Paseo i u duu FiL sa Valentinom Sekaldijem, potom sastavljajući svoj trio Baa Box.

Među inspiracijama navodi različite uzore: od pevača Džin Li, Bobija Mekferina, Andreasa Šerera i Marije Žoao, preko instrumentalista Erika Dolfija i Mederika Kolinjona, do sastava Magma i Bjork. Osim raznovrsnih džez područja, istraživala je francuski folklor i romsku muziku, kao i muziku Pigmeja iz Konga, u okviru projekta ÄkÄ. Glas tretira kao instrument: zvuku daje prednost u odnosu na reči, da bi rečima potom odredila značenje odabranog zvuka. Peva lako i virtuozno, oponašajući zvuke koje poželi, ili stvarajući sopstvene neobične predstave u divljoj improvizaciji. U triju Baa Box snimila je dosad albume “Baabel” i “Warm canto“, najbolji vokalni album 2019. po izboru francuske Džez akademije, sa kojim je osvojila i Victoires de jazz 2020 za najbolji francuski džez vokal.

Sylvain Rifflet – “Troubadours” 

Sylvain Rifflet – saksofoni, klarineti, shruti-box
Verneri Pohjola – truba
Benjamin Flament – udaraljke
Sandrine Marchetti – harmonijum

Sylvain Rifflet
Sylvain Rifflet / Izvor: Foto: Sylvain Gripoix

Saksofonista, klarinetista i kompozitor Silvan Rifle na sceni je prisutan već dve decenije, sarađujući sa slavnim imenima francuskog džeza (Luj Sklavis, Aldo Romano, Mišel Portal…), kao i uvaženim umetnicima iz SAD (Džon Ajrabejgon, Džon Holenbek, Džim Blek…). Kao jedan od predvodnika generacije francuskih džezera koja je stasala u prvoj deceniji ovog veka, ostvaruje brojne projekte i sa kreativnim vršnjacima širom Evrope, među kojima su Toma de Pukvreri, Eva Riser, Verneri Pohjola, Florijan Veber i Paskal Šumaher. Ističući Stena Geca kao jednog od najvećih uzora, Rifle uživa u istraživanju američke repetitivne i minimalističke muzike, razvijajući izraz mešanjem improvizacije i ponavljanja, nojza i transa. Među brojnim priznanjima francuske džez zajednice su dupla kruna (za kompoziciju i solistu) na festivalu La Défense, Django d’Or za najvećeg talenta (2007, sa Erel Beson), te nekoliko priznanja za album godine, uključujući i Victoire du jazz 2016, za ploču “Mechanics“.

Program “Troubadours” čine Silvanove maštarije o muzici trubadura Francuske i Italije u 12. i 13. veku. Komponovanu osnovu u srednjovekovnim modusima kvartet raskošno oslobađa jezikom džeza: magične su igre Riflea sa sjajnim finskim trubačem Vernerijem Pohjolom, zarazne boje harmonijuma Sandrin Marćeti i Rifleovog shruti-boxa, opsesivni puls perkusioniste Benžamina Flamena. Uporište u Koltrejnovim modalnim eksperimentima je jasno, evropska poetika daje bogati kolorit, a indo-zujanje ekstrakt egzotike.
 

Piše:
Promo
09.08.2022. 13:34