clear sky
7°C
19.04.2024.
Beograd
eur
117.1484
usd
109.6792
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

STVARAO JE TRAJNE I NERASKIDIVE MOSTOVE: Kako su u emisiji "Muzički tobogan" mnoge ZVEZDE napravile svoje PRVE UMETNIČKE KORAKE

17.09.2021. 09:26
Piše:
Srbija Danas/Nenad Đukić
Minja Subota
Minja Subota / Izvor: Foto: Printscreen
Čuveni televizijski voditelj Minja Subota preminuo je u 82. godini života.

Minja Subota je u subotu hitno prevezen u bolnicu. Prebačen je na pulmologiju zbog bolesti sa kojom se bori već duže vreme. Njegovo srce prestalo je da kuca u 82 godini života.

MINJA SUBOTA PROSLAVIO JE NAŠU PEVAČICU: Jedna od najvećih zvezda scene ovako je govorila o preminulom voditelju

MINJA SUBOTA PROSLAVIO JE NAŠU PEVAČICU: Jedna od najvećih zvezda scene ovako je govorila o preminulom voditelju

GRK KOGA SVI VOLIMO DOBIO ULICU U NIŠU: Porukom na ćirilici još jednom obradovao Srbe (FOTO)

GRK KOGA SVI VOLIMO DOBIO ULICU U NIŠU: Porukom na ćirilici još jednom obradovao Srbe (FOTO)

"Počivaj u miru dragi Minja" Vesić se dirljivom porukom oprostio od čuvenog voditelja

"Počivaj u miru dragi Minja" Vesić se dirljivom porukom oprostio od čuvenog voditelja

Njegova smrt potresla je ne samo Srbiju, već i ceo region. Čuveni voditelj ulepšavao je mnoga detinjstva širom bivše države, i ostaće urezan u srca mnogih, a pogotovo onih koji pamte i koji su prikovani uz TV ekran s' nestrpljenjem kao deca čekali njegovu emisiju nedeljom uveče.

Biografija

Milan Subota Minja rođen je u Sarajevu, 8. novembra 1938 godine, srpski je kompozitor, muzičar, zabavljač i fotograf.

Bio je autor i voditelj dugotrajne dečje serije "Muzički tobogan" na RTS-u i velikog broja drugih serija.

Koristeći iskustva iz revijalnih televizijskih programa i iskustva kao kompozitor u radu sa decom, pokušao je da stvori ne samo muzičko takmičarski program, već da objedini svet muzike, igre i poezije i pokloni najmlađima popularan zabavno-edukativni program.

"Muzički tobogan" je pomogao deci da upoznaju naše najistaknutije pesnike i uz poznate kompozitore stvore preko dve stotine pesama koje su interpretirali naši najpopularniji vokalni solisti: Zdravko Čolić,Oliver Dragojević, Đorđe Balašević, Bajaga i mnogi drugi...

MInja Subota
MInja Subota / Izvor: Srbija Danas / Saša Džambić

Veliki je broj onih koji su svoje prve korake u svet umetnosti napravili u "Muzičkom toboganu".

Tanja Banjanin nastupila je kao imitator Tereze Kesovije, sestre Kovač pevale su pesmu  "Šta imami svoje" koju je komponovao njihov otac Kornelije Kovač.

Svoje prve korake u "Muzičkom toboganu" napravila je i Nataša Bekvalac....Tu su Leontina, Svetlana Slavković, Teodora Bojović i mnogi drugi. Među njima je i Lamia Alečković, danas voditelj i urednik Dnevnika Hrvatske televizije.+

Posle osamnaest godina emitovanja serije nastupila je pauza a onda je "Muzički tobogan" nastavio da se emituje 2007. i 2008. godine na prvom programu Radio televizije Srbije.

Nova špica, atraktivna scenografija i rtasveta, virtuelna lutka Tobi, orkestar uživo, novi toboganski hitovi, sjane plesne grupe, takmičarske igre i Minja i Joca.....

Serija je za kratko vreme stekla veliku gledanost , ali zbog nedostatka finansijskih sredstava, na žalost najmlađih gledalaca i njihovih roditelja, prekinuto je njeno emitovanje.

Danas mnogi iz generacija koje su rasle uz "Muzički tobogan" nostalgično kažu da im je ulepšao detinjstvo i da ga pamte kao srećna nedeljna prepodneva koja se ne zaboravljaju.

Može se reći da je "Muzički tobogan" stvorio trajne i neraskidive mostove među generacijama sa svih prostora bivše Jugoslavije.

Kako je nastao "Muzički tobogan"?

U jednom intervju za domaće medije, Subota je otkrio kako je nastala čuvena emisija uz koju su odrasle generacije i generacije mladih.

- Pre "Tobogana" u Novom Sadu sam radio "Željoteku". Publika danas taj materijal može da vidi na mom Jutjubu. Tražio sam od gostiju da mi pevaju što su želeli, a nikad nisu imali prilike na televiziji. Goste je pratio orkestar Janike Balaša. Arsen je pevao Aznavura. Ana Bekuta otpevala je "Women in love" Barbre Strajsend iz istog tonaliteta, Toma Zdravković je zapevao "Kradem ti se u večeri" - rekao je Minja tada.

- To je jedan značaj period za TV. Ovo što danas ljudi rade jeste na bazi tih osamdesetih godina. Mislim da tek tada počinje moj rad za decu uz pomoć Ljubivoja Ršumovića i Dobrice Erića. Ršum je došao na ideju da napravimo pesme za decu da i oni imaju svoju top-listu. Radio je on tada „Dvogled“ na televiziji, a urednik je bio Duško Radović. Mi smo tu osnovali i Dečje beogradsko proleće. Posle su nastali festivali u Sarajevu, Zagrebu u Skoplju - govorio je preminuli Minja Subota.

Savet Duška Radovića

- Napisao sam tih godina i najznačajniju pesmu na Ršumove stihove "Deca su ukras sveta". Urednik dečjeg programa na TV Duško Radović nam je tada rekao: "Deci samo poklanjajte najbolje!" On je bio uvek namršten, ali kad ti nešto kaže, padneš sa stolice. Dao mi je najbolji savet u životu, a to je: "Deci se obraćajte kao sebi ravnima. Uvek sa: "Poštovana deco".

- Smatrao sam da deca zaslužuju program po uzoru na Evroviziju i onda sam ja napravio "Muzički tobogan". Nisam našao na razumevanje za taj program u TV Beograd, već u Novom Sadu. Urednici u Vojvodini su bili pesnici. Mi smo ceo program snimali u Pionirskom gradu. Reportažna kola i kamermani su dolazili iz Novog Sada. Snimali smo za jedan dan emisiju sa 250 mališana u studiju. Imali su ručak.

Mnogi mi danas kažu da su deca "Tobogana", a ja nove otkrivam svakog dana. Shvatio sam je Leontina pevala tu prvi put svoju kompoziciju. Sestre Kovač su se predstavile s pesmom koju im je napisao Bata. Bilo je tu čelista, instrumentalista, a i jedan Dženan Lončarević. Pevao je u crvenoj jakni, a među poslednjima je nastupala Nataša Bekvalac. Imala je prva sa sobom na sceni i male balerine. Ona je pravi tip šlager pevača. Nataša bi u Nemačkoj mnogo bolje prošla jer dobro izgleda i peva. Njena nesreća je jedino što nije dobar pevač kao Tanja Banjanin - govorio je Subota.

Minja Subota
Minja Subota / Izvor: Foto: Printscreen

Familija Subota je srpska pravoslavna familija iz Petrovog polja u Dalmaciji, a Minjin otac Ante, poreklom iz Drniša u Petrovom polju, rođen je i živeo u Splitu. Nakon završenih studija elektrotehnike u Beogradu, Ante se venčao Desankom Pilja iz Sarajeva, gde su dobili sinove Aleksandra "Sašu" (1935) i Milana "Minju" (1938). Godine 1942. prelazi sa porodicom u Zagreb, kao inženjer Glavne pošte, gde bivaju pošteđeni od ustaša.

Nakon rata, sele se u Beograd.

Osnovnu školu i gimnaziju, Minja je završio u Beogradu. Pohađao je nižu i srednju muzičku školu "Stanković", a na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu stekao diplomu inženjera elektrotehnike. Što se tiče obrazovanja u oblasti fotografije poseduje diplome: "Famous Schools International" i francusku diplomu "Evropske kuće fotografije iz Chalon-sur-Saône".

Od 1970. do 1975. godine nastupao je sa grupom One i oni sa Daliborkom Stojšić, Žarko Dančuom (Boba Stefanović 1970.g.) i Lidijom Kodrič.

U kompozitorskom opusu za decu, komponovao je na stihove naših najistaknutijih pesnika pesme, koje se danas pevaju u predškolskim ustanovama i školama i postale su deo dečje muzičke literature, a generacije su odrastale uz njih. Između ostalih to su pesme: "Deca su ukras sveta", "Išli smo u Afriku", "Rekao sam brezi i topoli", "Telefonijada", "Povrćijada", "Kolo", "Razbole se lisica", itd.

Kao umetnik obavljao je funkcije predsednika Saveza estradnih umetnika Jugoslavije i Srbije, i niz godina bio je u upravnim odborima Udruženje kompozitor Srbije i Udruženja muzičara džeza, zabavne, pop i rok muzike Srbije. Bio je član programskog saveta "Zmajevih dečjih igara". Učestvovao je u radu mnogih žirija na najvećim muzičkim manifestacijama u zemlji i inostranstvu. Održao je stotine dobrotvornih programa.

U Kruševcu je proglašen za počasnog građanina i dobio titulu "Viteza od Čarapanije" za nesebično zalaganje u radu sa decom ovoga grada.

Napisao je knjigu "Kako smo zabavljali Tita".

Piše:
Srbija Danas/Nenad Đukić
17.09.2021. 09:26