ZNATE LI KO SU VERTEPAŠI? Božićni običaji u Sremu jedinstveni su u svetu!
Pravoslavni vernici, Božić, rođenje Isusa Hrista, proslavljaju 7. januara. Prethodi mu božićni post, koji traje od 28. novembra do 6. januara.
Božić označava trenutak promene u prirodi, završetak ciklusa koji je trajao godinu dana i početak novog vegetacionog perioda. Poslednji dan pre Božića i ujedno poslednji dan božićnog posta je Badnji dan. Badnji dan je dan posta i za one pravoslavce koji inače ne poštuju stroga pravila posta.
DA LI ZNATE ŠTA JE KORINĐANJE? Ovom običaju se najviše raduju deca
"ONO ŠTO SU MENE UČILI OTAC I DEDA, PRENEĆU MOJOJ DECI" Ranko neguje srpske običaje i tradiciju za Badnji dan (FOTO)
VELIKO ČUDO UOČI NAJRADOSNIJEG PRAZNIKA! Milosav iz Topole imao neverovatan ulov o kojem svi pričaju (FOTO)
Na Badnji dan u kuću se unosi pečenica. Zanimljivo je da onaj ko unosi pečenicu u kuću mora stupiti prvo desnom nogom. Domaćica posipa pečenicu i domaćina ovsem i odgovara čestitkama.
Pečenica koja je po tradiciji u našem narodu najčešće prase ili jagnje, drugačije se naziva još i veselica. Peče se na Tucindan, to jest 5. januara.
Kada se na Badnji dan unese u kuću naslanja se na istočni zid, gde stoji sve do Božića. Na Božić se jede. U našoj tradiciji postoji običaj da se na Božićnoj trpezi ne smeju naći guska, patka, ćurka ili bilo kakva kokoš, zbog verovanja da je pernata živina simbol nazadovanja i rasturanja kuće, jer kljuca i baca zemlju iza sebe.
Badnjak se u kuću unosi na Badnje veče. Jednim delom se nekada ložila vatra, a kada pregori, on se nosio u štale i torove, dok se drugi deo čuvao za položajnika, koji bi ga palio na sam dan Božića.
Na Badnji dan, a u nekim krajevima i prethodnog dana, neko od ukućana odlazi u šumu i donese granu mladog cerovog ili hrastovog drveta. Na Badnji dan se, po pravoslavnom običaju, vraćaju svi dugovi i sve pozajmljene stvari.
Badnjak se u kuću unosi na Badnje veče. Jednim delom se nekada ložila vatra, a kada pregori, on se nosio u štale i torove, dok se drugi deo čuvao za položajnika, koji bi ga palio na sam dan Božića.
Slama, simbolizuje slamu na kojoj je rođen Isus Hrist i njenim unošenjem u dom se unosi Božji blagoslov, sastavni je deo obeležavanja Badnje večeri. Po starim običajima unosila se u kuću zajedno sa badnjakom i rasprostirala se po podu ispod stola, gde je stajala sve vreme Božića. U mnogim krajevima na njoj se i večeralo za Badnje veče.
Trpeza i običaji za Badnji dan i Božić
Za Badnji dan se priprema posna trpeza: suve paprike punjene povrćem, samo pirinčem ili pasuljem, posna sarma od soje i crnog luka, posni pasulj, pita kupusnik u nekim krajevima, ponegde krompiruša ili pita s orasima, pihtije od boba, riba, salata od krompira, salata od pasulja i crnog luka, uz orašaste plodove i sušeno voće, pečenu bundevu, kompot, posne štrudle i sitne kolače.
U nekim krajevima za Badnje veče se mesi česnica, obredni hleb, koji se drugde mesi na sam dan Božića. Mešenje ovog hleba prate razna pravila i obredi, ali mu je zajedničko da se mesi od belog brašna, da sadrži onoliko delova koliko ima ukućana, da se ukrašava raznim figurama koje simbolizuju veru, čeljad, stoku, njive, voće… I da se u njega stavlja parica.
Posle rezanja ovog hleba, što čini domaćin kuće uz molitvu, kuvanu pšenicu, crno vino i sveću, svi ukućani okreću hleb s leva nadesno, pa ga razdele između sebe. Za onoga ko pronađe paricu veruje se da će u narednoj godini biti srećne ruke, posebno blagosloven i da će ga pratiti sreća i blagostanje.
Ko su vertepaši?
Vertepaši predstavljaju cara Iroda i tri mudraca Gašpara, Valtazara i Melhiora, maskiranih u starce sa bradama i krunama, u svečanim odorama, opasanih širokim pojasima s mačevima. U Sremu su to deca.
Vertepi ili vertepaši objavljuju i prenose vest o rođenju Isusa uoči Božića i prvog dana jednog od najradosnijih hrišćanskih praznika. Pohvalnim pesmama veličaju rođendan Hrista, obilaze domove komšija, prijatelja, rođaka i veruje se da donose blagostanje, radost i zdravlje domaćinima koji ih ugoste.
Odrasli vertepaši idu na konjima po celom mestu. Posle predstave, izlazi se u dvorište hrama gde se pali badnjak.
Na Fruškoj Gori se delovi ogorelog badnjaka vešaju se o grane voćki. Plodonosna moć svetog drveta prenosi se tako na voće, garantujući rast i razmnožavanje.