clear sky
7°C
19.04.2024.
Beograd
eur
117.1484
usd
109.6792
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

ČAROBNA pećina kod Aranđelovca je bila dom praistorijskim ljudima, a danas čuva kamen koji ispunjava ŽELJE!

03.09.2018. 17:29
Piše:
Srbija Danas/RTS
Risovačka pećina
Risovačka pećina / Izvor: Foto: printscreen/RTS
Balkanom lutali i mamuti, nosorozi, bizoni...

Jedno od retkih praistorijskih staništa neandertalca na Balkanu je pećina Risovača u Aranđelovcu. Savremena muzejska postavka dočarava život pračoveka i životinjske vrste tog doba.

Naši daleki preci, neandertalci, živeli su u dubini Risovačke pećine pre oko 50.000 godina. Robustne telesne građe i velike fizičke snage, prilagodljivi i spretni, održali su svoju vrstu u surovim uslovima poslednjeg ledenog doba. Vešti lovci i sakupljači plodova, ostavili su na tom mestu tragove života i kulture.

- Od kamena i kostiju ulovljenih životinja, neandertalci su posebnom tehnikom izrađivali alatke za lov na divljač iz neposredne blizine: to su vrhovi kopalja, zatim, alatke koje su imale namenu da čereče divljač, zatim tu su strugači koji su služili za obradu kože i krzna, koštana šila, bodeži", objašnjava Olga Sračević, arheolog Narodnog muzeja u Aranđelovcu.

Risovačkim prostranstvima kretala su se krda runastih mamuta, stepski bizon, nosorog jelen, pećinski medved, lav. Oko 8.500 fosilnih ostatka, paleontolozi su pronalašli u pećinskim naslagama.

Risovačka pećina
Risovačka pećina / Izvor: Foto: printscreen/RTS

- Oko pet hiljada fosila, pripada pećinskim medvedima i oni su nestankom vegetacije, preseljenenjem - zbog ledenopskih uslova, nestali sa ovog prostora pre 25.000 godina - kaže Divna Vesić, viši vodič.

Istrazivanje pećine počelo je 1953. godine. Duga je 190 metara sa konstantnom temperaturom između 10 i 12 stepeni. Voda koja prodire kroz krečnjačke stene, stvorila je Risovačke suze, ćilibarsku sobu, čipku, zadivljujuće figure pećinskog nakita.

Priroda je ovde svojom magijom, formirala i kamen sreće. Mermerni oniks - kažu, ako ga dodirnete, svaka želja će vam se ispuniti.

Risovačka pećina
Risovačka pećina / Izvor: Foto: printscreen/RTS

Za posetioce je otvorena pre tri decenije. Sa oko 30.000 turista godišnje, Risovača je među najposećenijim pećinama u Srbiji.

- Tokom ove godine počećemo jedan veoma važan projekat - to je proučavanje biljnog i životinjskog sveta na samom spomeniku prirode Risovačka pećina - najavljuje Darko Pavlović, direktor Narodnog muzeja u Aranđelovcu.

Svojevrsna paleontološka riznica neprocenljivo je svedočanstvo o vremenu nastanka civilizacije. Nekadašnji dom neandertalskog coveka danas je stanište retkih insekata i slepih miševa.

 

Piše:
Srbija Danas/RTS
03.09.2018. 17:29