DA LI JE JADRANKA MINISTAR ILI MINISTARKA? Rešena nedoumica njene "titule" - odgovorila na prozivke da je NUŠIĆEV LIK
Dosta se polemike povelo na društvenim mrežama nakon što je ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović poslaniku Ujedinjene doline-SDA Sandžaka Enisu Imamoviću rekla da nije supruga ministra pa da je oslovljava kao Nušićevog lika.
"100.000 ĆE BITI UGROŽENO, A 10.000 ĆE MORATI DA DOBIJE POMOĆ" Dr Tiodorović upozorio uoči proslave Nove godine
OGROMAN PROBLEM ZA NAŠE ZDRAVSTVO: Koronom zaraženo oko 3.000 zdravstvenih radnika, na bolničkom lečenju njih 50
"NE IZLAŽITE SVOJ ŽIVOT OPASNOSTI" Dr Udovičić o dočeku Nove godine: I dalje umiru mladi pacijenti
Imamović je govorio o položaju manjina u Srbiji i Joksimović se obratio sa "gospođo ministarka" na šta je ona reagovala.
- Imali ste jedan mizogeni nastup prema meni jer ste me oslovili "gospođom ministarkom". Ja nisam Nušićev lik jer nisam supruga ministra, nego sam ministar. Uvedite to sebi u vokabular - poručila mu je Joksimović.
To je bilo dovoljno da se polemika iz skupštine prenese i na društvene mreže.
Baš kao i svaka promena, potrebno je vreme tokom kojeg se ustaljuje neka pojava kako u službenoj tako i u javnoj upotrebi, te se sada dosta polemiše kada je reč o formi pojedinih funkcija u čijoj su ulozi žene.
Rasprava, šale, komentari, nizali su se redom, a mišljenja u svemu ovome su podeljena.
Kako se vremenom povećava broj žena u politici širom sveta, te sada ima dosta više ministarki, poslanica, premijerki, kancelarki to je i uticalo na praksu upotrebe ovih imenia i to su sada već normirani nazivi funkcija.
- Stvar je u tome da je ministarka nekada značilo žena ministra, ali vremenom dolazi do evolucije jezika po je tako sada u upotrebi i ministarka, posebno za one koji potenciraju rodnu ravnopravnost. Tako imamo u upotrebi i dopisnicu, premijerku, predsednicu. Ni jedno ni drugo nije pogrešno, došlo je do evolucije i sa jezičke strane tu nema greške, zavisi od pojedinca kako kome odgovara da koristi - kaže profesor stilistike i retorike Dobrivoje Stanojević.
Takođe, u zavisnosti od teritorijalnog prostora srpskog jezika, mnoga zanimanja imaju naporedne forme kao što su profesorka/profesorica, šefica/šefovica, direktorka/ direktorica, rektorka/rektorica, hirurškinja/hirurginja.
Isto tako u administrativnoj upotrebi su neke funkcije već sasvim uobičajene sekretarka, načelnica, predsednica, dok su neke tek na početnoj stepenici odbira kao što je biskupica, negde i biskupkinja, ili vatrogaskinja, pored češćeg oblika žena vatrogasac.
Dakle, ne postoji dovoljno rašireno znanje o povezanosti roda i jezika, kao ni svest o tome šta sve jezikom činimo. U osnovi zahteva za upotrebu rodno osetljivog jezika leži potreba da se žene u javnom prostoru učine vidljivijim, s pretpostavkom da se takvim jezičkim ponašanjem može uticati na promenu patrijarhalne svesti i predstava o inferiornom položaju žene u društvu.