Stalno vam dolazi u kuću, a ne znate ko je: Šogora imaju svi, ali samo retki znaju šta se krije iza ove reči!
Dok su ostale države sveta termine za označavanje rodbinskih odnosa svele na minimum, Srbija svoje mnogobrojne reči čuva i neguje, tako da se u srpskom jeziku mogu svakodnevno čuti izrazi poput svastike, paše, baba-tetke, strica, čukun-dede,kurajbera, kurđela, šurnjaja, ali i mnogi drugi.
Da li znate čemu služe CRNE TAČKICE na staklu automobila? Retko ko na njih obraća pažnju, a NISU UKRAS!
KOMUNALCI DOBIJAJU ŠIRA OVLAŠĆENJA! Mogu da LEGITIMIŠU i u CIVILU, ODUZIMAĆE VOZILA
"RAK UZIMA MAHA!" Meštani Ravnog Sela u PANICI, iz česme izlazi voda ZAGAĐENA ARSENOM?
Jedan od takvih izraza koji se može čuti među Srbima jeste reč “šogor”, ali mali broj ljudi zna ko je ustvari osoba koja nam dođe “šogor”.
Ukoliko među Vojvođanima pitate imaju li “šogora” ili znaju li ko je on, zasigurno će većina znati, ali ako to pitate u Šumadiji ili na jugu Srbije, teško da će bilo ko znati.
Naravno, svaki građanin Srbije zna da je “šogor” neki rođak, ali kakav i ne baš.
“Šogor” je rođak sa ženine strane i jedan je od najbližih rodbinskih odnosa u porodici. On je muž ženine sestre, to jest, svastikin muž.
Zvanično gledano to nije krvno srodstvo, ali s obzirom na to da Srbi neguju tradiciju zajedničkih slavlja, “šogor” oduvek ima važnu ulogu u svakoj familiji.
U Centralnoj Srbiji, svastikinog muža nazivaju “pašenog, paša”. Značenje je, kao i tumačenje srodstva isto kao kod “šogora”.
“Šogori” ili “paše” se obično između sebe odlično slažu i šale da su “najbliži rod” jer dele istu sudbinu nako što su oženili rođene sestre.
Nazivi za rodbinske odnose u srpskom jeziku ponekad umeju da zbune i one koji su čitav život proveli u ovoj zemlji, pa čak i stručnjake za naš jezik.