clear sky
6°C
19.04.2024.
Beograd
eur
117.1484
usd
109.6792
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

12 GODINA OD UBISTVA PREDSEDNIKA SRBIJE SLOBODANA MILOŠEVIĆA: Srbija mora da sudi njegovim otmičarima liderima DOS!

11.03.2018. 13:21
Piše:
Srbija Danas/Dušan Marić
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević / Izvor: Profimedia
Udruženi zločinački poduhvat izveli su lideri koalicije DOS, predvođeni Zoranom Đinđićem i Vojislavom Koštunicom

Danas se navršava 12 godina od smrti bivšeg predsednika Srbije i Jugoslavije Slobodana Miloševića, 11. marta 2006. godine u Hagu.

Haški tribunal je saopštio da je Milošević umro od srčanog udara. Međutim, svedočenja srpskih lekara koji su ga lečili, ostalih haških zatočenika i članova njegove porodice pokazuju da je Milošević ubijen, tako što mu je onemogućeno adekvatno lečenje.

Sramota je što Srbija nije energičnije zahtevala da se utvrde okolnosti smrti njenog bivšeg predsednika. Tadašnja vlast se ponašala kao da joj je laknulo što je njen prethodnik u Beograd vraćen u mrtvačkom sanduku.

Još veća sramota je što ni posle 15 godina u Srbiji nisu procesuirani i osuđeni otmičari koji su Miloševića kidnapovali i izručili Haškom tribunalu.

Srbija ne može da se naziva ozbiljnom državom i pravnom državom ako njeno tužilaštvo ne podnese krivične prijave protiv članova udruženog zločinačkog poduhvata koji su isplanirali i izveli otmicu čoveka kojeg su građani Srbije u više izbornih ciklusa birali za predsednika republike.

Ovo tim pre što su isti počinioci, pre kidnapovanja, osmislili i izveli nasilan državni udar, kojim su Miloševića na protivustavan i mafijaški način srušili s vlasti i preuzeli upravljanje Srbijom.

Taj udruženi zločinački poduhvat izveli su lideri koalicije DOS, predvođeni Zoranom Đinđićem i Vojislavom Koštunicom, koji će nakon nasilnog preuzimanja vlasti postati predsednik Vlade Srbije, odnosno predsednik SR Jugoslavije. 

Učinili su to uz ogromnu organizacionu i finansijsku pomoć zapadnih obaveštajnih službi. Tadašnji ambasador SAD u Beogradu  Vilijam Montgomeri, jedan og glavnih režisera i kreatora državnog udara, obelodanio je  da su SAD i druge zapadne zemlje,  iz crnih fondova svojih obaveštajnih službi, za rušenje Miloševića, koaliciji DOS isplatile više od 100 miliona dolara. 

Kako za organizovanje antivladinih protesta i drugih aktivnosti, tako i za potkupljivanje najviših starešina vojske i policije u Beogradu. Milioni dolara tog novca završili su i u rukama pojedinih lidera DOS-a, koji su tako preko noći postali bogati ljudi.

Podsećam, u SR Jugoslaviji su 24. septembra 2000. godine održani  izbori za predsednika republike. Glavni kandidati su bili tada aktuelni predsednik  Slobodan Milošević i kandidat koalicije DOS Vojislav Koštunica. Izborna komisija je utvrdila da ni jedan od kandidata nije dobio dovoljan broj glasova i da 8. oktobra mora da se održi drugi krug predsedničkih izbora. Ustavni sud SR Jugoslavije  je 4. oktobra poništio glasanje i naložio da se celi izborni proces ponovi.

Da bi sprečili sprovođenje odluke saveznog ustavnog suda i novo glasanje građana Srbije, lideri DOS-a su 5. oktobra izveli državni udar i preuzeli vlast u SR Jugoslaviji i Republici Srbiji.

RUSI UPOZORAVAJU: Zapad zbog Kosova Srbiji sprema novi PETI OKTOBAR!

Za izvođenje tog kriminalnog i antiustavnog čina lideri koalicije DOS su angažovali ne samo svoje pristalice, već i sve iole značajne mafijaške gangove u Srbiji i Beogradu, uključujući i dva najveća, Zemunski i Surčinski klan, koji su bili specijalizovani za ubistva, dilovanje droge i krađu automobila.

Prilikom izvođenja državnog udara lideri DOS-a i njihove pristalice su opljačkali i zapalili Skupštinu SR Jugoslavije, opljačkali i zapalili Televiziju Srbije. Državni udar je izveden uz upotrebu oružja. Policajci  koji su štitili zgradu državnog parlamenta su, pod pretnjom likvidacijom, razoružani a zatim tučeni i ponižavani, da bi na kraju bili prisiljeni da se skinu u donji veš i tako idu kući.

demonstracije 5. oktobra
demonstracije 5. oktobra / Izvor: Profimedia

U SAD bi svi učesnici sličnog puča, koji bi uz upotrebu oružja zauzeli, a zatim zapalili Belu kuću, bili ubijeni. Istog dana. Bez suđenja. 

Lideri DOS-a i njihove pristalice su istovremeno sa zgradom državnog parlamenta napali i zauzeli Stanicu policije Stari grad.  I ovde su policajci razoružani, šamarani i skinuti u donji veš, a dosovci su iz policijske stanice ukrali 494 komada oružja.  Dovoljno za naoružavanje jednog bataljona. Oteli su osam mitraljeza, šest puškomitraljeza, 203 automatske puške, tri heklera, 10 snajperskih pušaka, 239 pištolja M 57, 25 pištolja CZ 99, dve hemijske puške i četiri hemijska pištolja.

Lideri DOS-a, među kojima su se uz Koštunicu i Đinđića posebno isticali Mlađan Dinkić, Čedomir Jovanović, Dušan Mihajlović, Vuk Obradović, Žarko Korać, Momčilo Perišić, Nebojša Čović i Dragan Veselinov i njihove pristalice su to oružje iskoristili da nasilno zauzmu Narodnu banku, Carinu i druge važne savezne i republičke ustanove, posebno one u kojima se nalazio novac. Kasnije je to oružje iskorišćeno za izvođenje više desetina likvidacija u Beogradu i drugim gradovima Srbije.

Kako su pred svojim nalogodavcima sa Zapada, koji su ih doveli na vlast, preuzeli obavezu da će Slobodana Miloševića izručiti Haškom tribunalu, sudu NATO pakta, da bi mu se sudilo zato što je od 1991. do 1995. Srbija učestvovala u odbrani srpskog naroda u Hrvatskoj i BiH od novog hrvatsko-muslimanskog genocida i zato što je 1999. godine, kao njen vrhovni komandant (uspešno) komandovao odbranom Srbije od varvarske agresije NATO pakta, lideri DOS-a su u noći između 31. marta i 1. aprila 2001. godine izvršili njegovo hapšenje. Hapšenje je izvedeno uz angažovanje policije, serijskih ubica i dilera droge iz Zemunskog klana, a značajnu ulogu u toj akciji imali su Čedomir Jovanović, Milorad Ulemek Legija, i Milorad Bracanović.

Milošević je u zatvor odveden na prevaru: predsednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica, predsednik Srbije Milan Milutinović i predsednik Vlade Srbije su mu, preko Đinđićevog potrčka Čede Jovanovića, uručili pismenu garanciju da će biti zaštićena sva njegova ustavna i građanska prava i da neće biti izručen ni jednom sudu u inostranstvu.

Čedomir Jovanović
Čedomir Jovanović / Izvor: Tanjug

Međutim, tri meseca kasnije, po nalogu Zorana Đinđića i njegovih najbližih saradnika, Milošević je kidnapovan iz zatvora u Beogradu i prebačen do Banjice, gde je predat istražiteljima Haškog tribunala, koji su ga helikopterom prebacili u NATO bazu u Tuzli, odakle je odvezen u Hag.

To veče svet je obišao snimak bivšeg predsednika Srbije i Jugoslavije,  kojeg dva policajca, sa rukama u okovima, kao običnog kriminalca, preuzimaju iz helikoptera i vode u zatvor. Ponižavajući snimak koji je dirnuo dostojanstvo svakog nacionalno svesnog pripadnika srpskog naroda, bez obzira da li je u pitanju politički protivnik ili pristalica Slobodana Miloševića.

TRAGIČAN KRAJ JUGOSLOVENSKOG PREDSEDNIKA: Pred Hag Milošević se OVIM rečima obratio policajcima

Tako su voljom petooktobarskih pučista Jugoslavija i Srbija postale prve države u novijoj istoriji civilizacije koje su svog predsednika izručile u inostranstvo, da mu se sudi pred nekim inostranim sudom. U ovom slučaju, pred Haškim tribunalom, ilegalnim sudom, koji nije osnovan u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija i međunarodnim pravom.

Sa namerom da na taj način što više povrede nacionalna i verska osećanja srpskog naroda, učesnici ovog zločinačkog poduhvata, na čelu sa tadašnjim premijerom Srbije Zoranom Đinđićem, su zločin Miloševićevog kidnapovanja i izručenja Haškom tribunalu izveli 28. juna 2001. godine, na Vidovdan, jedan od najvećih i najsvetijih srpskih nacionalnih praznika. Na godišnjicu Boja na Kosovu, najslavnije bitke u istoriji srpskog naroda, u kojoj su se srpski knez Lazar Hrebljanović, zajedno sa svojim vitezovima, braneći slobodu i dostojanstvo Srbije, suprostavili turskoj vojsci pod komandom cara Murata.

Očigledno, to se Đinđiću i društvu učinilo malo, pa su kidnapovanog predsednika Srbije u inostranstvo prebacili istim onim helikopterom u kojem je on, kao predsednik Republike Srbije, na Vidovdan 1989. godine leteo na Gazimestan, na obeležavanje godišnjice Boja na Kosovu.

Vrhovnog komandanta odbrane SR Jugoslavije su NATO paktu izručili u istom helikopteru iz kojeg je on komandovao odbranom Otadžbine od zločinačke agresije tog istog NATO pakta. 

Tehnički deo kidnapovanja Slobodana Miloševića iz zatvora odradio je Dane Blanuša, upravnik Centralnog zatvora. Učinio je to po naređenju Đinđića i njegove vlade. Blanuša je pred sudom izjavio kako je bio svestan da je u pitanju otmica, kršenje ustava i zakona Republike Srbije i da je zbog toga  zahtevao da mu se dostavi odluka suda o izvođenju Miloševića iz Centralnog zatvora. Umesto nje, dostavljena mu je odluka Vlade Srbije sa potpisima svih njenih članova. 

Bilo, ne ponovilo se: Tadić, Živković i Šutanovac najavljuju povampirenje zloglasne koalicije DOS

Članovi Vlade bili su Zoran Đinđić, Nebojša Čović, Žarko Korać, Jožef Kasa, Aleksandar Pravdić, Vuk Obradović, Momčilo Perišić, Dušan Mihajlović, Miodrag Isakov, Božidar Delić, Vladan Batić, Goran Novaković, Kori Udovički, Dragan Veselinov, Goran Pitić, Aleksandar Vlahović, Dragoslav Šumarac, Marija Rašeta Vukosavljević, Slobodan Milosavljević, Dragan Milovanović, Gordana Matković, Dragan Domazet, Obren Joksimović, Gašo Knežević, Branislav Lečić i Vojislav Milovanović.

Srpsko pravosuđe mora da utvrdi stepen njihove krivice. Da utvrdi ko je od njih i u kojoj meri učestvovao u ovom kriminalnom, protivustavnom i veleizdajničkom činu. I svima koji su još uvek živi izrekne odgovarajuće zatvorske kazne.

U pitanju je ustav Srbije i njen pravni poredak, međunarodni ugled i dostojanstvo države, dostojanstvo i samopoštovanje srpskog naroda.

 

Piše:
Srbija Danas/Dušan Marić
11.03.2018. 13:21