broken clouds
7°C
18.04.2024.
Beograd
eur
117.14
usd
110.2702
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija

Podešavanja sajta

Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

BROJKE JESU BITNE: Jasenovac - pravo na nezaborav

02.02.2018. 11:17
Piše:
Srbija Danas/Ekspres
Jasenovac
Jasenovac / Izvor: Profimedia
Tačan broj ubijenih nikad nije utvrđen

Tačan broj žrtava logora Jasenovac Srbija nikada do kraja nije utvrdila, a brojke su suština. Taj posao nisu završili ni Hrvati, ali se to nekako i očekuje. Sedamdeset godina nakon verovatno najvećeg ustaškog zločina na Balkanu, nekakvom protestnom notom Zagreb pokušava da nas navede da se zapitamo da li je zločin ikada počinjen.

Sedamdeset godina nakon zločina u Jasenovcu, sedam hiljada kilometara udaljena izložba u Njujorku otvorila je nikad zaraslu ranu u odnosima Srba i Hrvata. Otvorila je jasenovačke jame. Spletom sudbine i balkanske politike, komšije se decenijama spore oko toga da li je u logoru smrti nastradalo, ironijom sudbine, baš 700.000 nedužnih Srba. Dok jedni viču brojka je veća, drugi kažu manje su ubili… Međutim, s obzirom na najnoviji zaplet, sa svakim danom postaje sve indikativnije da se spor sa statistike prebacuje na daleko opasnije tlo. Kao da sada već vodimo raspravu o tome da li je zločina ustaške NDH uopšte bilo.

Ekspres
Ekspres / Izvor: Ekspres

Iako bi svaki iole racionalni um sada zastao i zapitao se da li su pisci ovih redova ozbiljno pobrkali lončiće i ko uopšte može da spori najveći fašistički ustaški zločin na ovim prostorima. Ali zašto bi iko, osim ukoliko želi da negira i opovrgne istorijske činjenice, diplomatskim mehanizmima 21. veka pokušao da ućutka istinu?

Sve je počelo kada je šef srpske diplomatije Ivica Dačić prošle nedelje u Njujorku otvorio izložbu „Jasenovac – pravo na nezaborav” i tom prilikom pozvao hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da konačno poseti Jasenovac i oda počast žrtvama tog stratišta.

– Kao što Plenković odlazi u Jerusalim da se pokloni senima u „Jad Vašemu”, očekujemo da to uradi u Hrvatskoj, u samom Jasenovcu, i da jasno definiše i kaže ko su žrtve. Da li je 50.000, 100.000 ili 700.000, da je jedan čovek ubijen zbog toga što je Jevrejin ili zato što je Srbin, to je bruka za čovečanstvo i zaslužuje osudu – rekao je Dačić.
Hrvatska je brzopotezno reagovala protestnom notom, uz kritike da su izjave srpskog ministra diplomatije u UN pokazale da „Srbija nastavlja sa zloupotrebom i manipulacijom žrtvama Jasenovca u dnevnopolitičke svrhe”. To, ruku na srce, neodoljivo podseća na retoriku o jednom drugom zločinu, nešto istočnije od Jasenovca. Ali o tome drugom prilikom…

Hrvati su hteli da ubiju Teslu! Da je ostao tamo gde je rođen, strpali bi ga u logor u Jasenovcu

Istorijske činjenice kažu: Jasenovac je bio najveći logor smrti i prvi sistematski izgrađen logorski kompleks na teritoriji NDH, jedini koji je neprekidno delovao sve do kraja njenog postojanja, najveći po broju žrtava koje su u njemu stradale, prostoru koji je zauzimao, ali i po broju logoraša koji su kroz njega prošli. U njega su upućivali muškarce, žene i decu, uglavnom Srbe, Rome i Jevreje. Tačan broj žrtava u sistemima logora Jasenovac nije nikada utvrđen, a brojke su suština. Da bi Srbija mogla da krene napred, mora popisati žrtve bombardovanja, rata na Kosovu, raspada Jugoslavije, posleratnog komunističkog terora, ali i žrtve nastradale od ustaške ruke u Drugom svetskom ratu.

Mi ta imena nemamo, zbog čega verovatno činimo novi greh tako što iznova te nesrećne duše označavamo nekakvim serijskim brojkama, i to okvirnim. Baš onako, u logorskom maniru. Tako je, prema javno dostupnim podacima, spomen-park Jasenovac do 2012. godine utvrdio poimenični spisak od oko 83.000 žrtava, dok su istraživači Muzeja žrtava genocida do sada sastavili poimenični spisak od oko 88.000 žrtava. S obzirom na to da je dokumentacija logora u dva navrata uništavana, broj žrtava je teško utvrditi i on prema različitim izvorima varira, u zavisnosti od toga koja ih strana i s kojim ciljem saopštava.

Jasenovac
Jasenovac / Izvor: Profimedia

Novinar i autor knjige „Krst na križu” Ratko Dmitrović podseća službeni Beograd da broj o 650.000 Srba ubijenih u Jasenovcu nije pronašla ni plasirala srpska strana, već tzv. Zemaljska komisija, osnovana 1946. godine, sastavljena od Hrvata (predsednik je bio Venčeslav Celigoj, a sekretar Ante Stokić). Prema drugim izvorima, početkom osamdesetih godina, u vreme najjačeg kulta Tita, čak i kustos u Jasenovcu pričao je da je na tom mestu stradalo 900.000 ljudi.

Hitlerov general Glez fon Horstenau, koji je svakodnevno pomno vodio dnevnik i sve objavio u svojim memoarima „Između Hitlera i Pavelića”, a čije je najzanimljivije detalje „Ekspres” objavio u prošlom broju, napravio je krajnje zanimljivo istorijsko svedočanstvo „treće strane” o besprizornim ustaškim zločinima u Pavelićevoj NDH, kojih su se stideli i Nemci.

SRAMOTA! Lakše mu da pljune MRTVOG srpskog predsednika, nego da prizna hrvatske ZLOČINE

Pišući o opštoj slici nacionalnih odnosa u NDH, on navodi: „Srbi su u novoj državi (koja se prostirala od Jadrana do Drine i Zemuna) bili primorani da beže jer su im oduzeta sva građanska prva i otimana im je imovina. Bežali su uglavnom u Srbiju. Masakr nad Srbima desetkovao je njihov broj. Već koncem aprila 1941. ustaše su formirale prvi konc-logor u Dornju kod Koprivnice. Kasnije je osnovano još nekoliko, među njima i ozloglašeni konc-logor Jasenovac. Na osnovu nemačkih procena, do jeseni 1941. ubijeno je prilikom pogroma i u logorima 200.000 Srba. Do kraja 1943. poslanik dr Najbaher procenjuje broj ubijenih Srba na oko 750.000.”

Opširniji tekst možete da pročitate u novom broju Ekspresa koji će se u petak naći u prodaji na kioscima

 

Piše:
Srbija Danas/Ekspres
02.02.2018. 11:17