scattered clouds
10°C
24.04.2024.
Beograd
eur
117.1661
usd
109.9635
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Greške srpskih političara i kako su proćerdali svetu srpsku zemlju: Od komunista do dosmanlija

14.09.2017. 13:17
Piše:
Srbija Danas/Srpski telegraf
Kosovo
Kosovo / Izvor: Srbija Danas
Pitanje Kosova i Metohije vekovima nas muči

Pitanje Kosova i Metohije neprestano lebdi nad svima nama već vekovima. Pitanje je zašto je tako malo parče teritorije bilo bitno mnogim svetskim silama, ali i lokalnim bandama poput šiptarskih. Od Gazimestana pa do danas pred Srbima i Srbijom se postavlja jedno pitanje - Šta činiti sa Kosovom i Metohijom?

Zabiće nam nož u leđa?! Makedonija će glasati za prijem kvazi države Kosovo u Interpol?!

Zapad PRETI: Imamo 18 meseci da PRIZNAMO Kosovo inače će se aktivirati plan CIA i BND iz 1977. godine?

U nastavku donosimo nekoliko istorijski bitnih trenutaka koji su vremenom doprineli da Albanci ovladaju južnom srpskom pokrajinom. 

1. Masovno naseljavanje Albanaca

Priština, Kosovo
Priština, Kosovo / Izvor: Profimedia

Albanci su posle Drugog svetskog rata odbijali da se isele iz uzurpiranih srpskih kuća u čemu su imali zaštitu svojih partijskih rukovodilaca. Iako ne postoji tačan podatak koliko je tačno ljudi iz Albanije došlo u Jugoslaviju za vreme rata i od 1945. do 1948, kada je granica bila protočna, procene se kreću od nekoliko desetina hiljada. 

2. Prekrajanje granica opština

Paljenje srpske crkve u južnom delu Kosovske Mitrovice
Paljenje srpske crkve u južnom delu Kosovske Mitrovice / Izvor: Profimedia

Tito je otcepio 197 kvadratnih kilometara Raškog okruga i pripojio ih "autonomnoj oblasti KiM", a direktni izvršioci bili su - Slobodan Penezić Krcun i Jovan Veselinov. Sramna odluka bivšeg predsednika SFRJ sprovedena je 1959. godine, kada su Kosovskoj Mitrovici pripojeni delovi optšina Leposavić i Zubin Potok, gde su većnom živeli Srbi. Da nije tako, danas bi administrativne granice bile znatno drugačije.

3. Ustav iz 1974.

Josip Broz Tito
Josip Broz Tito / Izvor: Profimedia

Za to što je posle Ustava 1974. Kosovo postalo tzv. država u državi kriv je, osim Tita, tada najmoćniji srpski političar Dragoslav Draža Marković. Tome je prethodio Ustav iz 1963, kojim Albanci postaju narodnost. Ukinuti su srezovi i AP KiM izjednačena je sa Vojvodinom. Posle smene Rankovića 1966, usledile su demonstracije 1968, gde se kliče "Kosovo Republika" i traži otcepljenje. Tito menja naziv KiM u SAP Kosovo.

4. Miloševićeve manipulacije

Slobodan Milošević
Slobodan Milošević / Izvor: Profimedia

Slobodanu Miloševiću mnogi danas najviše zameraju to što je uveo zemlju u vojni sukob sa najmoćnijom svetskom vojnom silom. Godinama pre toga, zarad prisvajanja albanskih glasova na Kosmetu, on je Albancima dozvoljavao da ne plaćaju račune, poreze, žive bez popisa. Naše vlasti su žmurale na doseljavanje iz Albanije, zbog čega broj žitelja Kosova nikada nije mogao da bude utvrđen. Idealno za izborne manipulacije.

5. Izmeštanje dijaloga u Brisel

Boris Tadić
Boris Tadić / Izvor: Profimedia

Tadićevom odlukom da se pregovori sa Pritštinom izmeste iz UN načinjena je, kako se pokazalo, katastrofalna greška. Generalna skupština UN 2010. je, uz podršku srpskih vlasti, usvojila rezoluciju o izmeštanju dijaloga Beograda i Prištine iz UN (gde je Srbija imala podršku Rusije i Kine u Savetu bezbednosti).

6. Pogrešno pitanje

Vuk Jeremić
Vuk Jeremić / Izvor: Profimedia

U vreme dok je predsednik Srbije bio Tadić, a šef diplomatije Vuk Jeremić, doneta je odluka da se Srbija obrati Međunarodnom sudu pravde u Strazburu sa pitanjem "Da li je deklaracija o nezavisnosti Kosova u suprotnosti sa međunarodnim pravom?", umesto da od suda traži da se izjasni o tome da li je dozvoljena secesija jednog dela suverene države. Sud je, baš zbog sadržaja pitanja utvrdio da deklaracija o nezavisnosti nije povredila međunarodno pravo.

 

Piše:
Srbija Danas/Srpski telegraf
14.09.2017. 13:17