clear sky
14°C
25.04.2024.
Beograd
eur
117.1627
usd
109.3752
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Kako to da jedna od najvećih svetskih revizorskih kuća Deloitte nije primetila ogroman minus u poslovanju Komercijalne banke

17.08.2018. 10:09
Piše:
Srbija Danas
Komercijalna banka
Komercijalna banka / Izvor: SD/ilustracija
Nejasno je kako Deloitte kao eksterni revizor nije uočio šta se dešava u Komercijalnoj banci

Komercijalna banka, koja je u većinskom državnom vlasništvu, jedna od najjačih banaka koje posluju u Srbiji, godinama je prikazivala da beleži plus u poslovanju i svi su mislili da je ona jedno od najjačih državnih preduzeća koje neprekidno raste. Međutim, malverzacije i lažni rezultati poslovanja benke otkriveni su zahvaljujući sporazumu koje je Srbija sklopila sa MMF-om.

Naime, kada je MMF je dao nalog Srbiji da se uradi ocena aktive, kredita u 16 banaka u Srbiji, takozvani AQR, kako bi se utvrdila visina nenaplativih kredita u srpskim bankama. Tada, 2014. godine, u vanrednoj eksternoj reviziji, koju je naložila Narodna Banka Srbije, otkriveno je da 230 miliona evra u Komercijalnoj banci nisu klasifikovani kao NPL-ovi (Nonperforming loan), nenaplativi krediti. Više o tome čitajte KLIKOM OVDE!

Da stvar bude gora, u tom periodu, kada Komercijalna banka beleži minus u poslovanju, isplaćivani su bonusi članovima Izvršnog odbora u visini od 30.000 do 50.000 evra godišnje iako su stvarni rezultati njihovog rada bili katastrofalni.

Naime, Komercijalna banka je prikazivala da posluje dobro, a zapravo je ovom revizijom otkriveno da je poslovala u minusu još od 2013. godine. Tako se u izveštaju iz 2017. godine vidi da je Komercijalna banka imala minus 2015. godine u iznosu od šest milijardi i 175 miliona dinara, a 2016. godine osam milijardi i 337 miliona dinara. Taj minus se nije pojavio tek tako 2015. godine, već je postojao još od 2013. godine, samo ga je tadašnje rukovodstvo Komercijalne banke sakrivalo ne prikazujući stvarno stanje nenaplativih kredita.

Komercijalna banka
Komercijalna banka

Rukovodstvo Komercijalne banke 2014. godine prikazalo je, iako su poslovali u minusu, da su imali dobitak od 4,785 milijardi, a za šta se ispostavilo da nije tačan podatak.

Netačan finansijski izvešta za Komercijalnu banku potpisali su Ivica Smolić, predsednik Izvršnog odbora i Snežana Pejčić, direktor računovodstva.

Za eksternu reviziju Komercijalne banke bila je zadužena revizorska kuća Deloitte i to 2012, 2013, 2014. i 2015. godine. Deloitte je iz nepoznatog razloga u izveštaju tih eksternih revizija prikazivala da Komercijalna banka posluje u plusu.

Zakon o reviziji, član 2.

- revizija finansijskih izveštaja (u daljem tekstu: revizija) je postupak provere i ocene finansijskih izveštaja, kao i podataka i metoda koji se primenjuju pri sastavljanju finansijskih izveštaja na osnovu kojih se daje nezavisno stručno mišljenje o tome da li finansijski izveštaji u svim materijalno značajnim aspektima daju istinit i pošten prikaz finansijskog stanja i rezultata poslovanja pravnog lica u skladu sa odgovarajućom regulativom za izradu finansijskih izveštaja.

Dakle, bez obzira na činjenicu da Komercijalna banka beleži minus u poslovanju, Deloitte koji vrši eksternu reviziju u izveštajima ne prikazuje to negativno poslovanje.

Uz finansijske izveštaje koji su bili predmet sagledavanja od strane revizora, od strane Deloitte dato je mišljenje po pitanju procene kreditnog rizika da Komercijalna banka “obezbeđuje stručnu i nezavisnu procenu vrednosti nepokretnosti od strane ovlašćenih procenitelja, kako bi potencijalni rizik od nerealne procene svela na najmanju moguću meru”. Takođe, dato je i mišljenje revizora da se “Finansijski izveštaji prikazuju istinito i objektivno, po svim materijalno značajnim pitanjima”.

Pitanje je kako Deloitte, jedna od najvećih revizorskih kuća na svetu nije primetila da u Komercijalnoj banci postoji veliki iznos NPL-ova i da on nije klasifikovan kako treba. Nejasno je kako Deloitte kao eksterni revizor nije ranije uočio da Komercijalna banka ne posluje toliko pozitivno kao što se prikazivalo u finansijskim izveštajima za 2012, 2013, 2014 godinu i kako uopšte to nisu uočili. Pitanje je da li je neko uticao na odluku revizorske kuće Deloitte da napravi eksternu reviziju koja neće prikazati pravo stanje u Komercijalnoj banci.

Po nalogu MMF i NBS 2015. godine urađena je vanredna eksterna revizija, AQR, koju je radila druga revizorska kuća PWC. Tada su urađene izmene korekcije revizije koju je radio Deloitte i otkriveno da Komercijalna banka nije poslovala u plusu, već u velikom minusu iako je do tada prikazivano drugačije stanje.

Međutim, odgovore na ta pitanja od revizorske kuće Deloitte do objavljivanja ovog teksta nismo dobili. Takođe, ni zvaničan odgovor Komercijalne banke na naša pitanja još uvek nije dostavljen.

Piše:
Srbija Danas
17.08.2018. 10:09