Utorak 19. mar 2024.
Devojka

Prava srpska bajka: Priča o večnoj ljubavi i vernosti despota Stefana i princeze Jelene

Foto: Profimedia
Na jednom od svojih putovanja u Carigrad, despot Stefan Lazarević, upoznao je lepu Italijanku Jelenu

Na četrnaestom po redu Koporinskom saboru, koji je 15. avgusta održan u porti manastira Koporin kod Velike Plane, i ove godine svi učesnici su dobili plaketu koja nosi naziv „Despotov prsten“.

Danas se svim muškarcima ostvaruje jedna želja: Uradite ovo i SEDAM SPAVAČA će vam pomoći

Nagrada je dobila ime po legendi o nesrećnoj ljubavi Despota Stefana Lazarevića.

Na jednom od svojih putovanja u Carigrad, grad svih gradova (mada ima i onih romantičnijih koji veruju da je to bilo na Svetoj Gori), despot Stefan Lazarević, vladar Srbije i stariji sin Cara Lazara i Kneginje Milice, upoznao je lepu Italijanku Jelenu, princezu sa grčkog ostrva Lezbos. Kćerku Đenovljanina Frančeska Drugog Gatiluzija koji je bio gospodar ovog grčkog ostrva i sestru Irine Paleolog, supruge vizantijskog cara Jovana Sedmog Kantakuzena.

Visoka i vitka, sa dugom crnom kosom i vatrenim zelenkastim očima koje su sekle oštrije nego njegov čuveni mač, Jelena je odmah osvojila srpskog vladara. Bila je to ljubav na prvi pogled. Koja je krunisana prosidbom i zarukama 1402. godine. u Carigradu. Posle toga Stefan se vratio u Srbiju a Jelena je otišla na svoje ostrvo

Despot Stefan Lazarević
Foto: Wikimedia

Skoro pune tri godine od tog susreta Jelena je šetala obalom Lezbosa, slušala šum talasa i krike zaljubljenih galebova, pogledom punim čežnje milovala beskrajnu pučinu Egejskog mora i ispraćala zažarene sutone, čekajući da na horizontu ugleda jarbole carskih galija. Čekala i dočekala.

Lepa Latinka je 1404. godine došla u Srbiju i postala despotica. Nažalost, ubrzo se smrtno razbolela. Očajni despot, vitez koji je svojom pojavom uterivao strah u kosti protivnicima na bojnom polju i izazivao zavidne poglede evropskih plemkinja, uzalud je tražio lek. Lek za telo nije našao, ali se duša izpunjena ljubavlju i bolom setila leka za princezinu dušu. Obećao je svojoj dragani da će ostati samo njen. Da se posle njene smrti neće ženiti, da druga nikada neće zauzeti njeno mesto. Ni na jednom od dva njegova prestola: ni na onom u Beogradu, ni na onom u njegovom srcu.

Jelena je umrla posle 42 dana. Šest nedelja od ostvarenja sna i najveće ljubavi, do beskonačnog rastanka. Despot je održao svoju reč i ostatak života proveo u samoći. Sve do svoje smrti 1427. godine kada mu je, dok je jahao kroz Šumadiju, puklo srce. Ko zna, možda više nije moglo da izdrži tugu za izgubljenom ljubavi.

Oni koji su zaljubljeni, koji su doživeli velike ljubavi, a posebno oni koji su bez njih ostali, verovaće u ovu priču. Oni drugi nikada neće saznati istinu.

Ono što je izvesno jeste da Despot Stefan nije imao potomstvo. Slavni i tragični usud Hrebljanovića je hteo da poroda nema ni Stefanov mlađi brat Vuk, kojeg su Turci pogubili 1410. u njegovoj tridesetoj godini.

Smrću Despota Stefana prekinuta je loza i dinastija Hrebljanovića, a večnu bitku za slobodu Srbije nastavio je njegov sestrić Đurađ, izdanak svetorodne loze Brankovića. Sin njegove sestre Mare. Kojeg je Stefan na saboru srpske vlastele i monaštva u Srebrenici odredio za svog naslednika.

Ne zna se pouzdano gde je despot sahranjen. U Koporinu ili Manasiji. Ali i na jednom i na drugom mestu stoletne šume podjednako lepo šumore i pričaju priču o prohujalim vekovima, despotovoj borbi za slobodu srpskog naroda i njegovoj ljubavi. Prema Srbiji i Jeleni.

Pročitajte i:

Vremenska prognoza
Clear sky
8 Beograd