"DAJTE PAVELIĆU VREMENA I LIKVIDIRAĆE SVE SRBE" Otkriveni jezivi detalji iz pisama Stepinca upućenih papi Piju XII
Delovi pisama koje je zagrebački nadbiskup i kardinal katoličke crkve Alojzije Stepinac tokom 1941. godine slao papi Piju XII, konačno su objavljeni i sasvim sigurno baciće potpuno novo svetlo na Stepinčevu ulogu u progonu Srba, Jevreja i Roma u NDH. Iz pisama se nedvosmisleno može videti da je hrvatski kardinal ne samo bio upoznat sa jezivim progonom, već ga je i podržavao, pravdajući ga "manjim zlom u odnosu na ono što bi činili nacisti".
TRESE SE SRBIJA: Zbog OVE reklame nastao je kolaps na internetu! (VIDEO)
JEZIVA TRAGEDIJA U LUŠTICI: Tast ubio zeta pa izvršio samoubistvo
MORA SE PREISPITATI MILOVA ULOGA: Da li je i kako Đukanović učestvovao u servisiranju NATO agresije
Ova saznanja, na koja žmuri većina u Hrvatskoj, istovremeno učiniće težnje da se Alojzije Stepinac proglasi za sveca još upitnijom.
U pismima, koje je nedavno u intervjuu HRT-u pominjao i sam patrijarh Porfirije, kardinal Stepinac otvoreno piše o uvođenju rasnih zakona u NDH kao "načinu da se udovolji nacistima - uz opasku da je "mnogo manje zlo to što su Hrvati doneli ovaj zakon, nego da su Nemci preuzeli svu vlast u svoje ruke". Posebno su sporni delovi pisma iz 14. juna 1941. u kojima Stepinac sa popriličom ravnodušnošću govori o "likvidaciji šizmatika", kako su u NDH nazivani pravoslavci.
- Veliki je interes Srba šizmatika da uđu u Katoličku crkvu. Sigurno to čine pod dojmom da vlast podržava katoličanstvo. Ali ne može se poreći niti da ih tjera i sva bijeda šizmatičke crkve… Vjerujem, kada bi poglavnik Pavelić bio 20 godina na čelu vlade, šizmatici bi bili posve likvidirani iz Hrvatske - piše doslovce Stepinac papi Piju XII u pismima koje je objavio hrvatski portal net.hr.
"Ili će Hrvatska biti katolička, ili neka nestane"
Zagrebački nadbiskup u istom tom pismu, pozivajući Svetu stolicu da prizna NDH, koristi priliku da još jednom naglasi "o kakvoj se borbi u novostvorenoj hrvatskoj državi ustvari radi".
- Ne sumnjam Sveti Oče da se ovdje vodi očajna borba na život ili smrt između šizme koja je predstavljena u srpstvu i katoličanstva predstavljenog u Hrvatima.
U pismu datiranom na 16. maj 1941. godine, Stepinac navodi potrebu da se pravoslavno stanovništvo preobrati u katoličanstvo.
Stav patrijarha Porfirija o Stepincu
O pismima Stepinca papi govorio je nedavno i patrijath Porfirije u intervjuu HRT-u. On je na pitanje o kanonizaciji Stepinca odgovorio vrlo odmereno, pohvalivši angažman pape Franje, a rad zajedničke komisije predstavnika Katoličke crkve i SPC-a označio plodotvornim i korisnim.
Onda je usledila rečenica koja je izazvala najviše reakcija:
- U rukama imam pisma koja je Stepinac upućivao Piju XII. i iz kojih zaista mogu da se nađu mesta koja jesu duboko problematična. Što ne znači da on nije živeo u teškom vremenu i da se može sagledavati u crno-beloj tehnici - rekao je patrijarh u intervjjuu.
- Pošto je vlast katolička, osjeća se veliki porast obraćenja Židova i pravoslavnih šizmatika (tim terminom Stepinac naziva pravoslavne Srbe) u katoličanstvo. Moramo biti vrlo pažljivi prilikom njihova primanja, pošto su u pitanju materijalni interesi, navodi Stjepinac, a onda, pismo završava sledećim rečima koje jasno govore da je podržavao i zalagao se za etnički i verski čistu NDH i to po svaku cenu:
- Na kraju, potpuno iskren, mogu primijetiti da u krugovima vlasti postoji najbolja želja da se Hrvatska pretvori u katoličku zemlju. Ratni ministar (Slavko Kvaternik) mi je apsolutno garantirao: ili će Hrvatska biti katolička zemlja, ili neka nestane - piše Stepinac i zaključuje:
- Želja onih koji trenutno vladaju Hrvatskom da provedu u djelo učenje Katoličke crkve stavlja nam obavezu da im pomognemo i da ih podržimo sa svom lojalnošću i snagom kojom raspolažemo.
U trenutku kada Stepinac piše ovo pismo već nekoliko nedelja postoji logor Danica pokraj Koprivnice u koji ustaše odvode stotine (a uskoro i hiljade) nevinih Srba i Jevreja. Dve nedelje pre Stepinčevog pisma, 28. aprila, ustaše su poubijale dvestotinjak seljaka srpske nacionalnosti iz sela Gudovca kraj Bjelovara, a samo tri dana pre tog pisma (12./13. maja) blizu 400 Srba iz Gline i okoline. Naravno to nisu i jedine nevine, civilne žrtve ustaškog režima u pomenutom periodu. I naravno, o svim navedenim, i ovde nenavedenim slučajevima, nadbiskup Stepinac je bio odmah obavešten.