ČUDESNA MOĆ SVETE VODICE! Mesto hodočašća svakog 27. oktobra: Crkva Svete Petke na Kalemegdanu
U eparhijama SPC oko 240 parohijskih i manastirskih crkava posvećeno je svetoj Petki, a u Beogradu je najposećenija kapela na Kalemegdanu gde se svake godine, posle liturgije u Crkvi Ružici koja je u neposrednoj blizini, organizuje litija u kojoj učestvuju vernici.
ZNATE LI KO JE BIO KAPETAN MILISAV ČAMDŽIJA? Saznajte sve o junaku koji je osvojio Beograd!
POTRESNA ISPOVEST MIJE ALEKSIĆA KOJI JE PREŽIVEO STRELJANJE ĐAKA U KRAGUJEVCU: Poznati glumac pukom srećom izbegao smrt
Neprijatelj je pri povlačenju pljačkao narod i rušio mostove: Na današnji dan pre 102 godine oslobođen je Čačak
U ovaj manastir kneginja Milica, žena cara Lazara, 1396. prenela je svetiteljkine mošti, ali…
Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se veruje da isceljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuvaju dva prsta desne šake Presvete mati Paraskeve. Prema narodnom predanju kapela na Kalemegdanu i crkva Ružica podignute su još u 15. veku za vreme despota Stefana Lazarevića, ali su i porušene u vreme turske vladavine.
Upravo u ovaj manastir kneginja Milica, žena cara Lazara, uspela je 1396. da izmoli i prenese svetiteljkine mošti. Međutim, Sultan Sulejman Drugi preneo je mošti Svete Paraskeve 1521. godine u Carigrad.
Svake godine na dan svete Petke postaje mesto velikog hodočašća, a njena lekovita voda, adžijazma, ima čudesnu moć.
Današnja kapela i crkva, mesto hodočašća gde se svake godine na Petkovicu okupljaju mnogobrojni vernici, izgrađena je 1937. godine po projektu arhitekte Momira Korunovića. U novosagrađenoj krstionici uz kapelu Svete Petke obavljaju se krštenja vernika uz poštovanje izvornog hrišćanskog rituala - pogružavanjem.
Zbog lekovitih svojstava njene vode, za koju se smatra da uz pomoć molitve svetoj Petki isceljuje bolesti očiju, ekceme na koži i licu, ali i druga oboljenja, sa dubokom verom svako ko dođe i uzme vodu u specijalnoj flašici ostavlja neki prilog. Mnogo je ljudi baš ovde našlo leka za svoju boljku.
Praznik proslavljuju i beogradska Crkve Svete Petke na Čukaričkoj padini i druge mnogobrojne crkve u Srbiji i drugim pravoslavnim zemljama koje veliko poštovanje ukazuju svetiteljki. Inače, hramove ovoj svetiteljki Srbi su počeli da zidaju još u doba Nemanjića. Najviše ih je bilo na Kosovu i Metohiji - kako po gradovima (Prizren, Priština, Peć), tako i po selima. Poslednji srpski despoti i despotice, takođe su mnoge hramove posvetili Svetoj Petki.