clear sky
14°C
25.04.2024.
Beograd
eur
117.1627
usd
109.3752
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

POLA VEKA DINASTIJE ASAD: Kako su Hafiz i njegov sin Bašar NAMUČILI devet američkih PREDSEDNIKA

25.04.2017. 13:47
Piše:
SrbijaDanas/ Newsweek
Sirija
Sirija / Izvor: SD/ilustracija
Henri Kisindžer je 28 puta putovao u Damask

Henri Kisindžer je 28 puta putovao u Damask, Voren Kristofer 30 puta, Kolin Pauel tri, dolazili su mu i Nikson i Klinton, ali Hafiz el Asad ostajao je nepopustljiv u svojim zahtevima.

Prvi susret američkog državnog sekretara Henrija Kisindžera sa sirijskim predsednikom Hafizom el Asadom 1973. otegao se do 11 uveče.

Toliko je trajao, pisao je Tajm, da su mediji počeli da sumnjaju da je američki diplomata kidnapovan.

Henri Kisindžer
Henri Kisindžer / Izvor: Profimedia

Asad je "pregovarao uporno i hrabro kao kockar" kako bi bio siguran da je iznudio i poslednju mrvicu mogućih ustupaka, prisećao se Kisindžer u svojim memoarima "Godine preokreta". 

Maratonski razgovori sa sirijskim vođom bili su redovna pojava. Državni sekretar Džejms Bejker se 1991. predao posle skoro deset sati, jer je morao do toaleta. Kasnije je pregovore sa Asadom nazvao "diplomatijom bešike". 

Posle mirnog prevrata 1970. koji je doveo porodicu na vlast, dinastija Asad – osnivač Hafiz i njegov naslednik, mlađi sin Bašar – namučili su devet američkih predsednika.

- Dugotrajni, iznurujući i bizarni -  opisao je Kisindžer svoje sesije sa starijim Asadom.

Ko zaista KROJI budućnost narodima ratom opustošenih zemalja Bliskog istoka?!

ZAOKRET TRAMPOVE POLITIKE PREMA SIRIJI: SAD šalju dodatne trupe, sukob sa Rusijom sve izvesniji?!

Republikanske i demokratske administracije podjednako su nagovarale i laskale, pritiskale i hvalile, a od nedavno i ušle u sukob i osudile Asadove kako bi dovele do promene politike. 

Kisindžer je 28 puta putovao u Damask – 14 puta u toku samo jednog meseca – kako bi postigao dogovor posle arapsko-izraelskog rata 1973. godine.

Najzad je juna 1974. uspeo da postigne sporazum sa Asadom da se sirijske i izraelske trupe razdvoje duž Golanske visoravni. 

Posle nešto manje od mesec dana, Ričard Nikson postao je prvi predsednik SAD koji je posetio Damask. U njegovu čast ispaljen je 21 plotun, a vozio se u otvorenim kolima zajedno sa Asadom pored stotina američkih zastava koje su se vijorile na jakom vetru.

Pored puta kojim su prolazili pisalo je: "Revolucionarni Damask želi dobrodošlicu predsedniku Niksonu".

Ipak, ni Nikson koji je posle dva meseca bio primoran da podnese ostavku, niti Džerald Ford nisu mogli da kanališu te veze iz ranih godina Asadove vladavine u širi bliskoistočni mir. 

DAMASKI LAV

Asad znači "lav" i Hafiz se uživeo u ulogu "damaskog lava". Sirija je bila slaba i nestabilna posle sticanja nezavisnosti od Francuske 1946. i doživela je 20 državnih udara za 21. godinu. Asadov je 1970. bio poslednji. 

Na početku su ga odobravali. Tajms je pisao: "Poštovaoci generala Asada obradovali su se njegovom osvajanju vlasti u vladajućoj Baat partiji kao predvidivoj pobedi pragmatizma nad ideologijom."

Ali kako bi ojačao državu i od nje stvorio regionalnu silu, Asad je postajao sve nemilosrdniji prema oponentima kod kuće i svojeglav sa spoljnim svetom. 

Džimi Karter sreo se sa Asadom u Ženevi 1977. kako bi ispitao mogućnosti za američko-sovjetsku konferenciju o miru na Bliskom istoku.

Ženeva
Ženeva / Izvor: Profimedia

Asad je bio nepopustljiv: zahtevao je da mu se vrate teritorije koje je osvojio Izrael i strateški paritet za arapski svet. Pre je bio spreman, sećao se Karter, da se "suoči sa ozbiljnim političkim i vojnim konfrontacijama, nego da popusti oko ovih principa". 

Karter ga je čak pozvao da poseti Vašington. Prilika da se slika u Beloj kući nije namamila Asada.

- Odgovorio je da ga ne zanima da ikada poseti Sjedinjene Države -  napisao je kasnije Karter. Posle godinu dana, kada je Karter posredovao u postizanju sporazuma u Kemp Dejvidu između egipatskog predsednika Anvara Sadata i izraelskog premijera Menahema Begina, Asad je uzvratio produbljivanjem veza sa Moskvom. 

KVARIO I REGANOVE PLANOVE 

Asad je u više navrata kvario mir u vreme Reganove administracije. U Fezu je 1981. organizovan Arapski samit na kome je tadašnji saudijski prestolonaslednik Fahd trebalo da predstavi plan od osam tačaka, koji je podržao Vašington i kojim bi Izraelu bilo priznato pravo da "živi u miru" u zamenu za vraćanje teritorija.

U Maroko je stigla 21. delegacija i svi su čekali na Asada. Avion sa njegovim osobljem i telohraniteljima je stigao, ali sirijski predsednik nije. Samit je propao. 

Tenzije između Asada i Regana prerasle su u otvoreno neprijateljstvo posle izraelske invazije na Liban 1982. gde je Sirija imala hiljade vojnika.

Sirija
Sirija / Izvor: Reuters

Američki državni sekretar Džordž Šulc posredovao je u postizanju formalnog mirovnog sporazuma između Izraela i Libana, ali je Asad praktično srušio dogovor jer je odbio da povuče svoje trupe – što je bio uslov za izraelsko povlačenje. 

Asad je igrao smele strateške igre kako bi održao sirijsku moć. Tokom izraelske invazije, podržao je razmeštanje iranske Revolucionarne garde u Libanu – i stvaranje nove šiitske milicije koja je prerasla u Hezbolah.

Ona je bila odgovorna za bombaški napad na američku ambasadu u Bejrutu, što je bio prvi samoubilački napad na neku američku metu. 

Usledio je napad na mirovnjake UN u Libanu, gde je poginulo više od 200 marinaca, a zatim i na još jednu američku ambasadu. SAD su odgovornim smatrale Asada koliko i Iran i Hezbolah za uvođenje potpuno novog tipa ratovanja.

Trideset pet godina kasnije, Hezbolah je jedna od najmoćnijih milicija na Bliskom istoku, sa desetinama hiljada boraca koji pomažu dinastiji Asad da ostane na vlasti. 

- Asad nije oklevao da koristi nasilje ili terorizam za svoju korist -  napisao je kasnije Šulc u svojim memoarima "Nemiri i trijumf".

NEMA RAZLIKE IZMEĐU TERORISTA I AMERIČKIH SNAGA: Bašar el Asad poručuje da će svi biti isterani!

Reganova administracija ipak je održavala diplomatske odnose sa Damaskom i kontakte sa Asadom. Šulc se vratio u Siriju da se vidi sa njim 1988. godine, u još jednom pokušaju da se uspostavi mir na Bliskom istoku.

- Znao sam da je bitno drugim Arapima da se konsultujem sa njim - napisao je Šulc. I ovaj pokušaj bio je uzaludan. Kada ga je štampa pitala da li gaji ikakvu nadu, državni sekretar je odgovorio: "Sviđa mi se vaš smisao za humor". 

NAJZAD SLAGANJE, ALI KRATKO 

Iračka invazija na Kuvajt avgusta 1990. bila je jedna od retkih situacija kada su se interesi Vašingtona i Damaska podudarili.

Sirija i Irak bili su rivali i Asad je poslao hiljade vojnika u kolaciju predvođenu SAD za operaciju Pustinjska oluja, čiji je cilj bio da se Bagdad izbaci iz naftom bogatog Kuvajta. 

Kao deo plana da stvori "novi svetski poredak", predsednik Džordž Buš stariji sastao se Asadom u Ženevi i osigurao njegovu podršku za zajedničku američko-sovjetsku mirovnu konferenciju u Madridu. Ali Asad joj nije prisustvovao – i prilika je propuštena. 

PUTIN i TRAMP spremaju armije za TREĆI SVETSKI RAT! Bliski istok samo što ne EKSPLODIRA!

Raspad SSSR-a 1991. lišio je Asada najznačajnijeg saveznika. Mirovni sporazumi u Oslu iz 1993. između Izraela i Palestine, kao i mirovni sporazum između Jordana i Izraela naredne godine, učinili su da izgleda kao otpadnik u regionu. 

Bil Klinton
Bil Klinton / Izvor: Profimedia

Bil Klinton je zato pokušao da iskoristi Asadovu smanjenu moć. Između 1993. i 1996. državni sekretar Voren Kristofer putovao je gotovo 30 puta u Damask kako bi posredovao u sklapanju dogovora oko Golanske visoravni.

Kristofer je nekoliko puta rekao novinarima u svojoj pratnji da je blizu, veoma blizu postizanja dogovora. 

I Klinton je 1994. došao kod Asada u Damask – prva poseta nekog američkog predsednika posle Niksona. Ipak, dogovor nikada nije postignut.

U poslednjem pokušaju pre nego što je završio mandat, Klinton se još jednom susreo sa Asadom u Ženevi 2000. Asad je veći deo sastanka pričao mlađem kolegi o istoriji sirijske granice sa Izraelom i ponavljao da je uslov za mir da se Damasku vrati čitava Golanska visoravan. 

Jedan arapski zvaničnik rekao je za Tajm: "On bi više voleo da umre, nego da ne dobije potpuno povlačenje. Nije promenio mišljenje za 30 godina, pa ga neće promeniti i za nekoliko sati u Ženevi". 

Asad je umro tri meseca kasnije. "Bio je nemilosrdan, ali briljantan čovek koji je jednom prilikom zbrisao celo selo kako bi poslao poruku svojim protivnicima", napisao je Klinton u memoarima "Moj život". 

SNAŽNI OTAC I PRIVILEGOVANI SIN 

Asadova namera je bila da ga nasledi najstariji sin Basil, ali je on poginuo u saobraćajnoj nesreći. Bašar, koji je učio za oftalmologa, zauzeo je njegovo mesto.

Otac i sin predstavljali su jednu porodicu, ali je stariji Asad bio više u skladu sa stvarnim svetom i politikom, kažu američki političari koji su ga poznavali. 

Deveto od jedanaestoro dece, Hafiz el Asad poticao je iz siromašnog i žilavog planinskog plemena.

Sve više malih Putina u Siriji! Sirijski narod masovno daje deci imena po predsedniku Rusije

Prvi u porodici je išao u srednju školu, a u Alepu je pohađao pilotsku akademiju. Do 35. godine postao je ministar odbrane, a do četrdesete, uz pomoć sopstvene visprenosti, predsednik. 

Njegov sin rastao je u predsedničkim palatama, u kosmopolitskoj prestonici, razmažen privilegijama, i dobio je uzde vlasti.

Bašar je na početku predstavljan kao reformator, uglavnom zbog pružanja pomoći mladima, supruge sa stilom koja je bila bankar za investicije u Džej Pi Morganu i interesovanja koje je pokazivao za internet i modernu tehnologiju.

Džordž Buš mlađi isprobavao je mogućnosti saradnje sa novim sirijskim liderom. Slao je državnog sekretara Kolina Pauela tri puta u Damask.

Bašar Al Asad
Bašar Al Asad / Izvor: Profimedia

Posle američke invazije na Irak 2003. Asad je dozvolio hiljadama stranih džihadista da pređu 500 kilometara dugu granicu njegove zemlje sa Irakom i bore se protiv američkih vojnika. 

Ubrzo pošto je Barak Obama postao predsednik 2009. godine, Džon Keri, tada senator, i njegova žena Tereza večerali su sa Asadom i njegovom ženom u pomodnom restoranu u damaskom Starom gradu.

Keri je na pres konferenciji rekao da nova administracija vidi u Siriji "suštinskog igrača za postizanje mira i stabilnosti u regionu". 

 

Piše:
SrbijaDanas/ Newsweek
25.04.2017. 13:47