Skip to main content
praistorijske žene lovci (ilustracija)

ARHEOLOZI OTKRILI VAŽAN DEO ISTORIJE: Grobnica stara 9.000 godina otkriva misteriju ŽENA RATNICA!

Foto: Profimedia/ilustracija
Žene su u prvobitnim ljudskim zajednicama lovile "rame uz rame" sa muškarcima, ali su kao lovci bile sve manje prepoznate tokom razvoja civilizacije

Pogrebno mesto staro 9.000 godina otkriveno na Andima na kojem su pronađeni vrhovi oštrica i primitivne lovačke alatke ukazuju na to da je i među ženama-ratnicama bilo lovaca.

Ostaci mlade devojke starosti 17-19 godina i predmeti koje je koristila pronađeni su u grobnici arheološkog nalazišta Viljamaja Pača u današnjem Peruu, na velikoj nadmorskoj visini.

Šta igramo za vikend? Bundes, Premijer liga i Serija A u fokusu - ovo su naši predlozi

Šta igramo za vikend? Bundes, Premijer liga i Serija A u fokusu - ovo su naši predlozi

ASPIRIN LEK PROTIV KORONE? Pokrenuta obimna istraživanja o efikasnosti medikamenta koji svi imamo kod kuće

ASPIRIN LEK PROTIV KORONE? Pokrenuta obimna istraživanja o efikasnosti medikamenta koji svi imamo kod kuće

VOJNICI NOVORUSIJE OPLAKUJU SVOG KOMADANTA: Kijevske snage izvele munjeviti napad u Donjeckoj oblasti

VOJNICI NOVORUSIJE OPLAKUJU SVOG KOMADANTA: Kijevske snage izvele munjeviti napad u Donjeckoj oblasti

Pronađene alatke uključuju kamene vrhove strela ili koplja za lov na krupnu divljač, nož i ostali pribor za obradu ulova – njegovo komadanje, dranje ili štavljenje kože. Dugo se pretpostavljalo da su – unutar prvobitnih sakupljačko-lovačkih društava – muškarci bili lovci dok su žene bile zadužene za dalju "obradu" ulova.

Međutim, gorepomenuto otkriće – uz širu analizu pogrebnih običaja tog vremena – je opovrglo dugovečnu hipotezu da su muškarci bili ti koji su isključivo lovili, utvrdili su američki istraživači. Moguće je da su pre devet milenijuma lovci iz Viljamaje Pače lovili vikunje – životinje slične lamama i kamilama – koje se i danas mogu videti na prostranstvu Anda.

- Verujemo da su otkrića došla u pravom trenutku u svetlu savremenih polemika o podeli poslova na "muške" i "ženske" i nejednakosti – rekao je autor rada i antropolog Rendi Has sa kalifornijskog Univerziteta Dejvis.

– Podela poslova među pripadnicima savremenijih sakupljačko-lovačkih zajednica je striktno rodno zasnovana, što bi moglo navesti neke na zaključak da je nejednakost polova u pogledu plata ili statusa nekako "prirodna". No, sada je jasno da je podela poslova prema polu bila bitno drugačija – pre bi se reklo pravednija – u našoj dalekoj lovačko-sakupljačkoj prošlosti – prokomentarisao je Has.

Profesor Has i njegove kolege su – u saradnji sa lokalnom zajednicom Mulja Faziri – otkrili grob ratnice, skupa sa njenim lovačkim "priborom" – tokom iskopavanja u Viljamaja Pači 2018. Istraživači su primetili da su alatke pronađene u grobnicama ljudi takođe definisale način njihovog života.

Na osnovu posmrtnih ostataka lovca istraživački tim je utvrdio da se najverovatnije radi o ženi na osnovu strukture pronađenih kostiju – što je kasnije i potvrđeno analizom proteina pronađenih u uzorcima zuba individue. Analizom kostiju žene takođe se došlo do izotopskog dokaza da se radi o mesojedu što, po istraživačima, svedoči o tome da se radilo o lovcu. Tim istih istraživača takođe je pronašao grobnicu još jednog lovca – ovog puta sa ostacima muškarca – starosti između 25 i 30 godina, kako se veruje.

- Naši pronalasci naveli su me da ponovo promislim o osnovnoj organizacionoj strukturi prvobitnih lovačko-sakupljačkih zajednica. Među prvobitnim i nešto savremenijim lovačko-sakupljačkim društvima, gotovo po pravilu je bio slučaj da su muškarci lovci, a žene sakupljači. Zbog ovoga – a verovatno i zbog zapadnjačkih seksističkih pretpostavki o rodnoj podeli poslova – arheološka otkrića koja ukazuju da su u primitivnim zajednicama i žene lovile, jednostavno se ne uklapaju u preovlađujuća stanovišta s tim u vezi. Bili su nam potrebni jaki arheološki dokazi da bi se žene prepoznale kao lovci u prvobitnim ljudskim zajednicama – rekao je profesor Has. 

Neočekivano otkriće da je jedna od grobnica lovaca pripadala ženi uputilo je tim da dodatno istraži nije li u pitanju izolovani slučaj – ili su lovci među ženama zapravo bili češća pojava nego što se zapravo smatra.

Analizirajući podatke o sličnim pronađenim grobnicama iz perioda kasnog pleistocena i ranog holocena nađenim na različitim lokacijama širom severno i južnoameričkog kontinenta, istraživači su izbrojali 429 inidividua pokopanih na 107 različitih lokacija. Od toga 27 njih bilo je sahranjeno sa lovačkim alatkama - 12 žena i 15 muškaraca.

Ovaj uzorak bio je dovoljan da se ustvrdi da "se sa izvesnom dozom sigurnosti može reći da učešće žena u lovu na krupnu divljač nije bilo beznačajno". Statističkom analizom istih podataka došlo se do zaključka da su žene činile 30-50 odsto populacije lovaca - što je zapanjujuće visok procenat u odnosu na nešto mlađe sakupljačko-lovačke zajednice, gde je on obično niži.

Čak i u društvima koja su se pretežno bavila poljoprivredom i u onim kapitalističkim, lov predstavlja primarno mušku aktivnost, uz malo do beznačajno učešće žena. Daljim istraživanjem ustanovljeno je da je žena sahranjena u Viljamaja Pači najstariji do sada poznati slučaj pokopa lovca na teritoriji oba američka kontinenta.

Prema istraživačima, njihovi zaključci mogu baciti novo svetlo na podelu poslova u ranim ljudskim zajednicama - ali otvaraju i nova pitanja koja zahtevaju odgovor. Pošto je primarni cilj studije dostignut, tim se posvetio pitanju podele poslova prema polu - i posledicama iste - te kako je ona varirala među populacijama sakupljačko-lovačkih zajednica koje su nastanjivale oba američka kontinenta, i kako se ona vremenom menjala. Kompletno istraživanje sa rezultatima do kojih se došlo objavljeno je u žurnalu "Science Advances".

Vremenska prognoza
Clear sky
20 Beograd