scattered clouds
5°C
18.04.2024.
Beograd
eur
117.14
usd
110.2702
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija

Podešavanja sajta

Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

KOLIKO JE REALNO DA STROGI LOKDAUN ISKORENI KORONU? Naučnici traže da život kompletno "stane" na nekoliko nedelja

17.01.2021. 13:56
Piše:
Tanjug
Evropa u karantinu
Evropa u karantinu / Izvor: Profimedia
U Nemačkoj se vodi polemika da li bi potpuno zaustavljanje života na nekoliko nedelja moglo da iskoreni koronu

 Grupa naučnika i intelektualaca zahteva neviđeni lokdaun - zatvaranje svih kancelarija, fabrika i prodavnica. Cilj je, kažu, da se virus potpuno iskoreni jer dosadašnje mere nisu dale rezultate, piše DW i postavlja pitanje koliko je to realno?

ITALIJA SUDI NAJMOĆNIJOJ MAFIJI DRŽAVE: Tužilac pod policijskom pratnjom poslednjih 30 godina (FOTO, VIDEO)

ITALIJA SUDI NAJMOĆNIJOJ MAFIJI DRŽAVE: Tužilac pod policijskom pratnjom poslednjih 30 godina (FOTO, VIDEO)

POMPEO OTKRIVA TAJNU VUHANA: Šta se zapravo desilo u laboratoriji za koronavirus?

POMPEO OTKRIVA TAJNU VUHANA: Šta se zapravo desilo u laboratoriji za koronavirus?

U KINI 433 MILIONA LJUDI DELI ISTIH PET PREZIMENA: Kako prepoznaju jedni druge? (VIDEO)

U KINI 433 MILIONA LJUDI DELI ISTIH PET PREZIMENA: Kako prepoznaju jedni druge? (VIDEO)

Nemačka je u najstrožem lokdaunu od početka pandemije, a planira se dodatno pooštravanje. Privatni susreti su skoro sasvim zabranjeni, trgovine zatvorene osim onih koje su namenjene osnovnom snabdevanju. Slično je širom Evrope.

Ali, to nije dovoljno, tvrdi inicijativa ZeroKovid. U četvrtak je veliki broj naučnika, lekara i intelektualaca, mahom iz Nemačke, objavio apel u kojem se traži „solidarna pauza“ kompletnog života „na nekoliko sedmica“.

Autori pišu da je propala taktika zaravnanja pandemijske krive, da su mere malodušne jer ograničavaju ljude u njihovom slobodnom vremenu, ali ne diraju ekonomiju. Umesto toga, predlažu, broj zaraza treba svesti na nulu potpunim zamrzavanjem svih aktivnosti u Evropskoj uniji.

Među zagovornicima apela ima veoma uticajnih ljudi, poput fizičara Mihaela Majer-Hermana. On razvija statističke modele epidemije i spada u najvažnije savetnike kancelarke Angele Merkel tokom krize.

Traže da kompletan život stane na nekoliko nedelja

David Šriteser iz inicijative ZeroCovid kaže da je politika do sada uvodila ograničenja mahom u privatnom životu, ali da je "kompletno ignorisala" kontakte na radnom mestu, u fabričkim pogonima ili prodavnicama.

- Problematično je što se od ljudi traži da umiru za dobrobit ekonomije. Ljudi i dalje idu na posao. I dalje bi trebalo da idu u kupovinu. Ali virus ne razlikuje porodična okupljanja od susreta u kancelariji- rekao je Šriteser za DW.

Šriteser, inače matematičar sa Univerziteta u Beču, kaže da su zdravstveni sistemi na granicama i da može postati još gore zbog mutacija virusa koje se brže šire.

"Ideja da se virus iskoreni je nerealna"

Poznati bonski virusolog Hendrik Štrek nazvao je "potpuno nerealnom" ideju da se virus iskoreni. On kaže da je nemoguće ukinuti sve kontakte - makar u porodicama ili u zdravstvenom sektoru neizbežno je da se zdravi ljudi sreću sa zaraženima.

Nasuprot potpisnicima apela ZeroCovid, Štrek veruje da je politika grešila jer je, uvodeći mere, koristila „čekić umesto skalpela“. Potrebne su, kaže, ograničene i ciljane mere kako bi se očuvalo što više od društvenog i ekonomskog života. Kolateralne žrtve lokdauna su velike, ali još nedovoljno istražene, kaže Štrek.

Matematičar Šriteser, zagovornik ZeroCovid, na pitanje od čega bi ljudi živeli i ko bi platio kompletno zatvaranje ekonomije odgovara da su u opticaju „gigantske sume novca, ali u pogrešnim rukama“.

On smatra da ima mnogo bogatih kompanija i vrlo bogatih ljudi koji ne doprinose koliko bi trebalo.

- Mislim da je jasno kako se ovo može finansirati: potrebni su viši porezi za veoma bogate i potrebno je oporezivanje kompanija poput Amazona - kaže Šriteser.
 

Piše:
Tanjug
17.01.2021. 13:56