NI NATO NI AMERIKA: Naučnik otkriva odakle dolazi najveća pretnja Rusiji, Sankt Peterburg prvi na udaru (VIDEO)
Klimatske promene su najveća opasnost za Rusiju, smatra vodeći naučni saradnik Glavne geofizičke opservatorije "Vojejkova" Andrej Kiseljov.
Naučnik, u intervjuu portalu "Vzgljad", primetio je da je ovaj proces 2,5 puta brži u Rusiji 2,5, nego u drugom državama. U arktičkoj zoni je on još intenzivniji.
ATMOSFERA NAPETA DO TAČKE PUCANJA: Odnosi Rusije i SAD "nikad gori"! Zaharova otkrila zapanjujuće podatke
BAJDEN OPLEO PO PUTINU, pa mu stigao ŽESTOK ODGOVOR iz Moskve: O potezu predsednika Rusije bruji ceo svet
NUKLEARKA KOJA JE KIMU TRN U OKU: Lider Severne Koreje može biti miran dok je ponovo ne aktiviraju
Kiseljov je objasnio da je ubrzano zagrevanje uslovljeno time što je severnim geografskim širinama severne hemisfere u kojima se prostire Rusija, površina kopna manja od površine mora.
- Okean je ogroman akumulator toplote: kada je vruće, ta toplota koja se nalazi u atmosferi, odlazi u okean, a kada se atmosfera ohladi, deo te toplote se vraća u atmosferu - objasnio je naučnik.
Klimatolog je dodao da kopno brže nego okean reaguje na zagrevanje i hlađenje, a znači da ne može tako efikasno da izvrši razmenu toplote sa atmosferom.
- Zato se u našoj zoni zagrevanje dešava brže - ima puno zemlje. U takvoj situaciji, se nalazimo, ne samo mi, već i ceo pojas srednjih severnih geografskih širina - zaključio je on.
Kiseljov je naglasio da zagrevanje ima i pozitivne i negativne posledice za Rusiju. Sa jedne strane, moći će se aktivnije koristiti Severni morski put i uzgajati nove poljoprivredne kulture.
- Postoji i loša strana: za tim kulturama će doći i različite štetočine… Međutim, najveća i najozbiljnija pretnja za nas je degradacija večnog leda - upozorio je klimatolog.
On je objasnio da se dve trećine teritorije Rusije nalazi u ovoj zoni i zbog njene degradacije mogu se dešavati različite havarije i katastrofe. Pre svega, mogu stradati objekti, prilikom čije izgradnje se nije uzimalo u obzir da večni led može da se otopi. Druga pretnja - emisija gasova sa efektom staklene bašte, koji se u njemu nalazi.
- Oni će se osloboditi i ući u atmosferu, zbog čega će se efekat staklene bašte još više pojačati - obajsnio je Kiseljov.
Kao još jednu pretnju naučnici su nazvali povećanje nivoa okeana - početkom 21. veka njihov tempo rasta je bio oko tri centimetra u deceniji, što je duplo više od nivoa iz prošlog veka. To je opasno za niska područja, kao što su Holandija, Venecija ili Sankt Peterburg.
- U Peterburgu postoji brana. Problem postoji, ali u ovom trenutku je lokalizovan i u narednim decenijama se ne treba brinuti. Iako se mora priznati, neke teritorije će sigurno biti potopljene krajem veka - upozorio je klimatolog.