PRETNJA HRVATSKIH NATO "BOJOVNIKA": Ako Putin napadne, uništavaćemo ruske tenkove u Poljskoj!

- S prvim zracima zore, poručnik Mato Breškić napokon je ugledao izvor tutnjave koju je slušao već satima sa svog ukopanog položaja nedaleko od poljsko-litvanske granice. Ruski tenkovi na obzorju - stotine njih, dokle pogled seže. Ovo je ipak mesto na kom je teritorija NATO saveza najtanja. Samo 65 kilometara vazdušne linije od beloruske teritorije do moćne ruske pomorske baze u Kalinjingradu. Poručnik Breškić znao je da ima samo dve opcije - ili će njegova jedinica sa saveznicima iz Poljske, SAD-a, Nemačke i drugih zapadnih zemalja zaustaviti pokušaj prodora ili će zapovednici NATO-a narediti nuklearni udar na nepregledne ruske oklopne kolone i to će biti kraj sveta kakvog poznajemo. Breškić je počeo da izdaje zapovesti hrvatskim vojnicima da učine ono za šta su obučeni, iako je duboko u srcu znao da u bilo kom slučaju neće doživeti sutrašnji dan - zamišlja mogući scenario sukoba na Baltiku Marko Ćustić.

Ovako bi, kako prenosi hrvatski list, mogao biti najcrnji scenario za pripadnike hrvatske vojske koja će se negde tokom 2017. Ili 2018. uključiti u sastav četiri zajedničke vojske NATO saveza raspoređene na istočnim granicama alijanse, u Litvaniji, Letoniji, Estoniji i Poljskoj. No, kako autor ističe, do njega ipak verovatno neće doći. Poučeni scenarijem iz Ukrajine, ruskog oslobođenja Krima i uspostave države u donjeckom području, možemo zaključiti da će sukob, ako do njega uopšte dođe, izgledati drukčije.

Ruski predsednik Vladimir Putin pokazao se do sada na međunarodnoj sceni kao aktivan i pametan igrač, ali uvek racionalan i posvećen mirnom rešavanju problema.

Na području Baltika ruski interes je višestruk. Na prvom mestu - osigurati dva najvažnija ruska grada koji su u ovom trenutku preblizu trupama NATO saveza, Moskvu (oko 500 km od litvanske granice) i Sankt Peterburg (120 km od estonske granice). Moguća ruska korist od ulaska u baltičke zemlje bila bi zaštita velike ruske manjine koja živi na tom području.

S vojnog aspekta, bitno je osigurati povezanost baze baltičke flote u Kalinjingradskoj oblasti sa ostatkom Rusije, od koje je danas deli 65 kilometara teritorije NATO saveza i Evropske unije u obliku dela Litvanije i Poljske.

Šta u slučaju da Putin odluči da realizuje ove ciljeve može učiniti jedna hrvatska jedinica u sastavu nemačke vojske? Ne previše. Ukupna veličina snaga koje će NATO po novom razmestiti na Baltik su četiri vojske, maksimalno do 2500 vojnika. Rusi samo na okolnoj teritoriji Kalinjingrada imaju brigadu motorizovane pešadije, brigadu mornaričke pešadije i jedinicu motorizovane pešadije, što je prema novom ustrojstvu ruske vojske više od 10.000 vojnika.

Tome treba pridodati i jednu artiljerijsku brigadu, razne jedinice za podršku i specijalne namene, bateriju vrhunskog PVO sistema S-400 i celu baltičku flotu. A tu još nismo ušli u koncentraciju trupa izvan enklave u Kalinjingradu. Čak i kad se zbroje vojske svih triju baltičkih zemalja, pa i triju poljskih brigada raspoređenih na granicu prema Rusiji i Belorusiji, ruske snage imaju brojčanu premoć u broju vojnika, tenkova i artiljerijskih oruđa. Planeri NATO saveza ne ubacuju nove, nacionalno mešovite vojske na Baltik jer se nadaju da će njima navodno zaustaviti potencijalni ruski masovni napad.

Planovi iz nekadašnjeg Hladnog rata, kad su se za okršaj spremali SSSR i zapadni svet, svodili su se na usporavanje ruskih tenkova na deset dana, koliko je Amerikancima trebalo za mobilizaciju i prelazak Atlantika. Plan iz "današnjeg hladnog rata" ima za cilj da izloži ruskom udaru vojnike iz svih članica NATO saveza, kako bi se osigurao opšti odziv u slučaju ruskog napada na Baltik. Naime, mnoge članice NATO- a, pod pritiskom ekonomske krize i populističke politike, više nemaju želuca ni volje za vojni angažman u savezu. Već dugo se čuju mišljenja kako neke zapadnoevropske zemlje nemaju nameru da se bore za opstanak baltičkih država.

- Većina članica NATO saveza smanjila je svoju potrošnju za odbranu ispod granica na koje su se obvezali. U njih spada i Hrvatska - trošimo na vojsku manje od polovine novca na koji smo pristali u dogovoru s NATO savezom. Nismo jedini - mnogo bolje od nas nisu ni velike države poput Italije i Nemačke. Retki ispunjavaju svoje obveze, poput SAD-a i Velike Britanije - istile Marko Ćustić za Express.hr.

Ruska manjina je značajna na tom području - 37 posto građana Letonije govori ruski kod kuće, kao Rusi se izjašnjava i 25 posto građana Estonije kao i 5,8 posto građana Litvanije.