broken clouds
10°C
24.04.2024.
Beograd
eur
117.1661
usd
109.9635
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Slučaj Skripalj PODSETIO na zaboravljeno UBISTVO Litvinjenka: Ovako je on ZAVRŠIO (FOTO)

06.04.2018. 11:46
Piše:
Tanjug
Sergej Skripalj
Sergej Skripalj / Izvor: Reuters
Rusija je u najgorim odnosima sa zemljama Zapada još od Hladnog rata

Trovanje dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegove ćerke Julije u britanskom Solzberiju osvežilo je sećanja na ubistvo bivšeg oficira KGB-a Aleksandra Litvinjenka, koji je 2006. godine otrovan radioaktivnim polonijumom u Velikoj Britaniji. 

Trovanje Skripalja i njegove ćerke Julije dogodilo se 4. marta ove godine, kada su oni otrovani nervnim agensom "novičok", za koji se veruje da potiče iz Rusije. 

Britanska premijerka Tereza Mej okrivila je Rusiju za napad i usledilo je zahlađenje odnosa između zemalja Zapada i Rusije. 

Kako su svetski mediji to opisali, Rusija je u najgorim odnosima sa zemljama Zapada još od Hladnog rata.

Stotine ruskih diplomata proterano je iz više od 20 zemalja širom sveta, kao reakcija na trovanje Skripaljevih, a Moskva je odgovorila istom merom, proterujući strane diplomate iz Rusije. 

Tereza Mej
Tereza Mej / Izvor: Profimedia

Julija Skripalj u međuvremenu se probudila iz kome.

Ne tako davne 2006. godine, svet je potresao slučaj bivšeg oficira ruskog KGB-a i dezertera, Aleksandra Litvinjenka, koji je neposredno pre svoje smrti postao i britanski građanin. 

ODBILI DA GA POSLUŽE: Uhapšen Srbin u Kambodži, tukao ugostitelje zbog pice

Litvinjenko je prebegao u Veliku Britaniju, gde je dobio politički azil, u oktobru 2000. godine, nakon što je u Rusiji hapšen dva puta tokom 1999. godine. Razlog hapšenja, kako su tada mediji izveštavali, bila je njegova javna kritika KGB-a. 

Novembra 2006. godine, Litvinjenku je pozlilo i hospitalizovan je, a umro je nakon 22 dana u bolnici. Nakon autopsije u njegovom telu pronađeno je 10 mikrograma radioaktivnog polonijuma, što je 200 puta više od smrtonosne doze. Istragom je utvrđeno da je polonijum Litvinjenku podmetnut u šoljici čaja. Za trovanje Litvinjenka Britanija je optužila Rusiju, nazvavši njegovo ubistvo "nuklearnim terorizmom".

Litvinjenkov otac, Valter, rekao je da više ne veruje da je u ubistvo njegovog sina umešana Rusija, dodavši da je to uočio nakon analiziranja "nedoslednosti u istrazi". 

Trovanje njegovog sina je, kaže, smišljeno sa ciljem da se pokaže da je Moskva "ekstremno surova" i da se prikaže način na koji se ona "odnosi prema neprijateljima", dok je trenutna situacija sa slučajem Skripalj osmišljena kako bi se isprovocirala reakcija Moskve.

Uprkos tome što su obojica žigosani kao izdajnici u svojoj domovini, kako navodi Meri Dejevski u svom autorskom tekstu, među njima postoje bitne razlike.

PLATIĆE ZBOG LAŽI - Boris Džonson na udaru zbog svaljivanja krivice na Moskvu u slučaju Skripalj

- U Rusiji, Litvinjenko je radio protiv organizovanog kriminala, nije bio špijun u izvornom značenju te reči, već obacveštajni oficir zadužen za prikupljanje podataka u borbi protiv kriminala. Pobegao je iz zemlje kada je otkrio korupciju među svojim nadređenima i prijavio se za azil u Velikoj Britaniji - navodi se u autorskom tekstu.

- Za razliku od Skripalja, Litvinjenko je počeo da radi za MI5 i MI6 tek nakon što je došao u Veliku Britaniju. Skripaljeva istorija je dosta drugačija, regrutovali su ga Britanci dok je bio pukovnik u ruskoj vojnoobaveštajnoj agenciji u naposletku pada Sovjetskog Saveza. Suđeno mu je za veleizdaju, međutim, sreća mu se osmehnula 2010. godine kada je dobio pomilovanje i potom razmenjen za ruske "agente spavače" u Velikoj Britaniji - piše dalje Dejevski. 

Skripalju i njegovoj deci omogućen je ulazak i izlazak iz Rusije, a to je jedan od razloga, kako se navodi u tekstu, zbog kojeg Rusi ne bi imali Skripalja na meti, uzimajući u obzir i vreme koje je prošlo otkad je počinio dela za koje mu je suđeno. 

- Zaključci koji su doneti nakon istrage o Litvinjenkovom ubistvu daleko su od ubedljivih ili kredibilnih, kako su predstavljeni javnosti - dodaje Dejevski u svom tekstu. 

ŽIVI HOROR: Nađeno telo epidemiologa potopljeno u VODI i MULJU - Jedva ga indetifikovali (FOTO)

Zaključak sudije Roberta Ovena je da je ubistvo Litvinjenka verovatno odobrio tadašnji direktor FSB-a Nikolaj Patrušev i predsednik Rusije Vladimir Putin, a dodao je da je da je polonijum "veoma jak pokazatelj umešanosti (ruske) države". 

Dejevski ukazuje da je "skandalozna" činjenica da je istraga o Litvinjenkovom ubistvu započela osam godina nakon što se sam čin ubistva dogodio dogodio. Do tada se, kako se navodi, uspostavila propaganda kampanja čije temelje je postavio Putinov neprijatelj u egzilu, milijarder Boriz Berezovski. 

Najveća greška, prema rečima Dejevske, bila je ta što ključni dokazi nisu izneti pred sudom, niti su ih advokati čuli - video ih je samo sudija, a potiču od britanskih obaveštajnih službi.

- Ne znajući ono što znaju britanske obaveštajne službe, imamo nešto manje, možda i mnogo manje, od celokupne istine - piše Dejevski.

Suprotno stanovište objašnjava u svom autorskom tekstu Endi Meksmit koji kaže da ukoliko Moskva stoji iza trovanja Skripaljevih to je upozorenje.

Pala presuda: Bivša južnokorejska predsednica proglašena krivom

- Špijunirao je za Veliku Britaniju, odležao je kaznu u gulagu, ali je ovde (u Britaniji) uživao kud i kamo bezbednu penziju. Drugima koji su razmišljali o špijunaži na ovaj način će biti pokazano da niko ne može da pobegne dugačkoj ruci osvete Vladimira Putina - navodi Meksmit.

Prema rečima bivšeg KGB agenta Viktora Makarova, koji je takođe špijunirao za Britaniju, Rusi nikada ne zaboravljaju.

- Pokušaće da mi pucaju u glavu, ali možda će koristiti i otrov. Nikada ne zaboravljaju. Kada sam bio u KGB-u 70-ih godina i dalje su jurili ljude koji su ih izdali 30 godina pre toga - kaže Makarov. 

Piše:
Tanjug
06.04.2018. 11:46