clear sky
6°C
19.04.2024.
Beograd
eur
117.1484
usd
109.6792
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Autorka Aleksinog zakona otkriva: Nisam upisala matematičku gimnaziju u NS, već sam zbog vršnjačkog nasilja pobegla 18 km dalje

26.12.2017. 16:06
Piše:
Srbija Danas
Dragana Ćorić
Dragana Ćorić / Izvor: Srbija Danas
Dragana Ćorić poznata u Srbiji kao autor Aleksinog zakona otkriva za portal SrbijaDanas.com čime se sve bavi, kako je izgledao njen lični susret sa vršnjačkim nasiljem, zbog čega je rešila da napiše Aleksin zakon, i kako se sa vršnjačkim nasiljem bore institucije u Novom Sadu
Javnost u Srbiji Vas prepoznaje kao kreatorku Aleksinog zakona. Šta je ono čime se Vi još bavite?

Univerzitetski sam profesor, zaposlena vec 17 godina na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, na predmetima Uvod u pravo i Filozofija prava, i za predmet Pravna etika na master programu Socijalnog rada. Od 2007. sam osnivač, a od 2009. i predsednica nevladine organizacije "Roditelj Novi Sad", koja se bavi pravima roditelja i dece i poboljšanju njihovog položaja u današnjem društvu.

Dve godine sam bila članica Nadzornog odbora Budžetskog fonda za lečenje bolesti, povreda i oboljenja koja se ne mogu uspešno lečiti u republici Srbiji, ili kraće nazvanog- fonda za lečenje dece u inostranstvu. Sa još nekoliko koleginica sam inicirala osnivanje Saveta roditelja svih osnovnih škola sa teritorije Grada Novog Sada, što je nakon naših trogodišnjih napora i lobiranja sada postalo - zakonska kategorija i obaveza. I od pre nekoliko dana sam prvi predsednik prvog opštinskog Saveta roditelja konstituisanog po novom zakonu osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja. Takođe, sam i članica Koordinacionog tela za bezbednost dece u osnovnim i srednjim školama Grada Novog Sada. I ne manje važno, predsednik Upravnog odbora Studentskog kulturnog centra u Novom Sadu.

Kada se ovako nabroji, deluje da mi je potreban dan od 48 sati. Međutim nije. Kada nešto radite iz ljubavi, a nešto i zbog principa, upravljati vremenom da bi odgovorili svim obavezama ide prilično jednostavno.

Kako je uopšte došlo do toga da napišete Aleksin zakon i zbog čega ste se odlučili na takav korak?

Okidač jeste bila tv emisija u kojoj su roditelji Alekse Jankovića odlučili da javno iznesu celu priču, svoju borbu i tragediju koja se desila. Mene lično je to emotivno podsetilo na situacije koje sam ja preživljavala u godinama Alekse, i druge dece. Ja sam preživela, oni su nažalost izgubili bitku sa sistemom.

Dragana Ćorić
Dragana Ćorić / Izvor: Srbija Danas

Da li se još uvek nadate da će Aleksin zakon biti donesen i da li je on rešenje za vršnjačko nasilje ili je to samo jedan od koraka suzbijanja nasilja?

On već u jednom delu jeste donet. Samim tim što su u Zakon o osnovama Sistema obrazovanja i vaspitanja ušle odredbe o Opštinskom savetu roditelja, koji i jeste nastao kao posledica loše bezbednosne situacije za decu u školama; što su uvedene nove kazne za roditelje i učenike - doduše umesto suspenzije učenika uveden je društveno koristan rad koji je čak i strožiji; što je uvedeno da se i učenik osnovne škole može premestiti u drugu školu samo na osnovu odluke nastavničkog veća i bez saglasnosti roditelja, što je ranije bilo nemoguće- ministarstvo prosvete je u okviru svoje nadležnosti  prihavtio dobar deo Aleksinog zakona. Druga je stvar i moja bojazan kako će se to na terenu primenjivati.

Dalje, deo koji se odnosi na formiranje posebne institucije dečjeg ombudsmana će u nekom narednom period biti ostvaren. Iz ministarstva  za rad, zapošljavanje i boračka i socijalna pitanja, u čijoj nadležnosti se nalaze rešavanje ovog pitanja je stiglo pre mesec dana obaveštenje da pokreću inicijativu za stvaranje upravo institucije dečjeg ombudsmana. Takođe, uz volju pojedinih lokalnih samouprava da samostalno, čak i bez posebne zakonske obaveze implementiraju “novosadski model” tj. Koordinaciono telo za bezbednost dece u osnovnim i srednjim školama, kao krovno telo i mrežu relevantnih institucija spremnih da momentalno reaguju u slučaju vršnjačkog nasilja-kada sve to stavite na papir- uopšte ne mogu biti nezadovoljna.

Da li ste se možda Vi nekada lično susreli sa vršnjačkim nasiljem? Kako ste se izborili sa tim?

Prvo vam kažu da "ko se bije taj se i voli" i da treba prihvatiti da ta ljubav koju ti neko iskazuje - treba uvek malo da boli, na ovaj ili onaj način. Iz svega toga sam izašla uz pomoć i podršku roditelja, sjajnog razrednog starešine koji je neretko uletao u klinč sa kolegama da me zaštiti i odbrani, i par drugara iz razreda. To je dovelo do toga da sam svoju želju da upišem matematičku gimnaziju u Novom Sadu, zamenila sa bekstvom u drugu gimnaziju skoro 18 km dalje od NS. Da budem sigurna da nikoga od tih koji me vole na takav način, neću sretati, bar neko vreme. Doduše, to "bekstvo" se pokazalo kao veoma dobar izbor opet. Međutim, to je probudilo u meni potrebu da-tražim pravdu, celog svog života, za sve one koji su bili u situaciji kao ja ili i goroj.

Koliko je situacija vršnjačkog nasilja u Novom Sadu alarmantna? Šta se radi na tome da se stane na kraj vršnjačkom nasilju?

Nije alarmantnija nego li u bilo kom drugom gradu. Samo se sada mnogo više govori o tome. Već spomenuti "novosadski model", koncept koleginice Biljane Kikić Grujić, koji je umrežio gradske većnike i uprave u oblasti obrazovanja, direktore i osnovnih škola, roditelje, centar za socijalni rad, predškolsku ustanovu, prosvetnu inspekciju, policijsku upravu Novi Sad i specijalizovane inspektore za borbu protiv maloletničke delinkvencije, nevladin sektor je počeo da pokazuje ove godine svoj neposredni uticaj na smanjenje i efikasnije suzbijanje vršnjačkog nasilja u našem gradu. Shvatila sam da se dosta toga –sakrivalo i ćuškalo pod tepih. Sada to više nije tako i toliko moguće.

Dalje, stalne edukacije roditelja, dece i nastavnika su potrebne, svakim danom sve više. Doduše, potrebno je raditi i na osvešćivanju roditelja i njihove aktivne uloge u životu njihovog deteta dok se školuje, što se ne iscrpljuje time što dođu na roditeljske sastanke i jure nastavnike po hodnicima tražeći da im dete ima peticu iz nekog predmeta. Biti roditelj danas je mnogo odgovorniji posao nego što su ga naši roditelji imali sa nama, jer naša deca imaju pred sobom više iskušenja nego što smo ih mi imali.

Napisali ste i  nacrt lokalne strategije za bezbednost dece u školama i akcioni plan i za to dobili Oktobarsku nagradu, a pročitala sam negde da ste novac od nagrade poklonili u humanitarne svrhe, ali i da Vam je ta nagrada dala vetar u leđa da nastavite da radite. Šta Vas još podstiče u Vašem radu?

Da, 2014. godine sam dobila Oktobarsku nagradu grada Novog Sada za podizanje svesti o bezbednosti dece i mladih na teritoriji Grada. Novčani deo nagrade sam donirala u Bužetski fond za lečenje dece u inostranstvu, znajući da će ta suma pomoći nekom detetu da se izleči ili da mu se utvrdi dijagnoza; porodici  žamdarma ubijenog u KZB i gerontološkom centru, zbog neverovatne brige o starima koju čine.

Glavna inspiracija u mom radu je prvo moja ćerka, koja uskoro puni 14 godina. Ona je moj glavni korektiv, ideja i razlog zašto radim sve što radim. U poslednje vreme, ona je postala i moj saradnik na promišljanu novih politika za borbu protiv vršnjačkog nasilja, jer kao članica Panela mladih savetnika Republičkog Zaštitnika građana, ima efikasniji pristup situacijama u drugim gradovima preko mreže svojih vršnjaka. Njena pomoć, podrška i ljubav jesu dodatni podstrek.

Dodatna inspiracija potiče svakako od supruga, koji je upravo jedan od one nekolicine drugara iz razreda koji su me podržavali, onda kada mi je bilo najteže.

Četvoro mladih, koji su kao studenti prve godine studija "ušli u priču" pisanja predloga Aleksinog zakona  su dodatna inspiracija. Mladen, Petar, Dejana i Mirjana sada beleže da su i pre završetka fakulteta –promenili zakon, i pokazali društvu da je sistem tu zbog nas.

Naravno, ne zaboravite, ja sam prvo univerziteski profesor. Onih 17 generacija studenata jesu izvor nepresušne inspiracije i snage za bilo koji dalji rad. Biti bolji, zbog njih i zbog sebe, je velika obaveza.

Sve što treba da uradimo jeste da odlučimo šta ćemo raditi sa vremenom koje nam je dato, izgovorio je čarobnjak Gandalf Sivi u "Gospodaru prstenova". Ja sam odlučila da svoje znanje, volju snagu investiram u decu i mlade i u postozanje njihovog zdravijeg, bezbednijeg života. To je ono što vredi.

Piše:
Srbija Danas
26.12.2017. 16:06