Rodom iz Sombora, najpoznatiji slikar srpske naivne umetnosti imao je savet za DUGOVEČNOST (FOTO/VIDEO)
Sava Stojkov je bio je jedan od najpoznatijih slikara srpske naivne umetnosti sa tendencijama fotorealizma. Rođen je 1925. godine u Somboru. Izlagao je u zemlji i inostranstvu, širom sveta oko 312 puta, samostalno kao i na još 550 grupnih izložbi i dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.
Od velike važnosti za čitav srpski narod: Zbog ove institucije Novi Sad je dobio naziv Srpska Atina
Najznačajnija priznanja
- Velika nagrada bijenala u Milanu 1980. godine
- Nagrada I bijenala Jugoslovenske naivne umetnosti u Svetozarevu 1982. godine
- nagrade u Veroni 1982. godine i 1984. godine
- Nagrada bijenala za životno delo u Jagodini 1993. godine
- Masarikova nagrada u Pragu 1996. godine
Živeo je i stvarao u Somboru. Ostavio je iza sebe opus od preko 40 hiljada slika.
Stojkov je dobio svoju stalnu retrospektivnu postavku u prizemlju zdanja Preparandije u Somboru, na svoj 85. rođendan, 29.marta 2010. godine.
Graditelj Novog Sada: Predstavljamo vam čoveka koji je tvorac građevina koje su postale simbol grada
U hodniku, u prizemlju, nalaze se poznati radovi Save Stojkova nastali u periodu 1975—1977, a u hodniku na spratu nalaze se njegovi najstariji radovi (špahla na lesonitu) iz pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog veka.
Na spratu su smešteni i radovi temperom i tušem, pasteli, akvareli, crteži i grafike iz svih perioda umetničkog rada Save Stojkova.
U "ovalnoj" sali, na spratu zdanja Preparandije, nalazi se i atelje poznatog slikara u kome je on svakodnevno boravio i radio.
Njegov sin, Dragan Stojkov, je takođe slikar.
Sava Stojkov je umro 20. avgusta 2014. godine u Somboru, posle kraće i teške bolesti.
Preparandija
Zgrada je zadužbina Njegove svetosti Georgija Brankovića, patrijarha srpskog, somborskog prote i nekadašnjeg upravnika Učiteljske škole.
Zgrada je izgrađena je 1895. godine u stilu neorenesanse za potrebe održavanja nastave za muška odeljenja Učiteljske škole koja su ovde bila do 1948. godine.
Mrazovićeva "Norma" je 1812. godine preseljena u Sentandreju gde je uzdignuta u Preparandiju i 1816. godine vraćena u Sombor kao prva Srpska učiteljska škola.
1973. godine učiteljska škola prerasta u Pedagošku akademiju, a 1993. u Učiteljski fakulteta su ovde bila do 1948. godine. Mrazovićeva "Norma" je 1812. godine preseljena u Sentandreju gde je uzdignuta u Preparandiju i 1816. godine vraćena u Sombor kao prva Srpska učiteljska škola.
1973. godine učiteljska škola prerasta u Pedagošku akademiju, a 1993. u Učiteljski fakultet.
Danas je u zgradi Preparandije smeštena Galerija Save Stojkova i Pavla Blesića, kao i Muzejska zbirka Pedagoškog fakulteta.
Savet za dug život
Imao je uvek lepu reč da kaže, a kad su ga pitali jednom prilikom koji je savet za dugovečnost ispričao je kako on prkosi starenju.
- Svaki dan ustajem u pet sati i radim do jedanaest uveče. Do doručka slikam kod kuće, posle u ateljeu u galeriji koju mi je namenio Pedagoški fakultet, posle ručka imam jednu malu pauzu - razmišljam u horizontali, malo čitam i ponekad odspavam. To su sve navike, i mislim da su upravo dobre navike i samodisciplina tajna mog uspeha i dugovečnosti – rekao je Sava.
Otac mu govorio: "Nema leba od tvog škrabanja"
Iako je bio veoma poznat i poštovan slikar, njegov otac je i dalje nije bio zadovoljan sinovljevim opredeljenjem, smatrao je da je trebalo da se bavi drugim poslom.
- Sećam se mog oca, koji mi je često govorio "Sine moj, idi čuvaj svinje, nema leba od tog tvog škrabanja!" Ja sam imao neku malu olovku i u svakoj prilici nešto sam crtao. A eto, zahvaljujući slikarstvu, ja sam 1954. godine kupio kuću. Roditelji nisu mogli da pojme da sam ja od ‘škrabanja‘ mogao kupiti kuću u centru grada. Jedva dovedem oca da vidi kuću, a on neće preko kapije, gleda čas u kuću, čas u mene pa će: "Sine, gde si ti novce ukrao?" - govorio je Sava o svom ocu.