ALI TAKO MI SE NE RADI! Kako da pobediš depresiju i da se vratiš poslu bez problema?
Povratak obavezama i svakodnevnim aktivnostima nakon godišnjeg odmora kod većine zaposlenih uzrokuje depresivno raspoloženje, mrzovolju, otpor prema zadacima i obavezama, pa čak i netrpeljivost prema kolegama. Kod nekih su ovi simptomi toliko izraženi da se odomaćio termin "postodmorna depresija".
Većini zaposlenih dobro je poznato da prvih dana, pa i nedelja, po povratku sa godišnjeg odmora osećaju mrzovolju, anksioznost, nemotivisanost, pad koncentracije... A istraživanja pokazuju da sve veći broj zaposlenih prolazi kroz ovakav period. Iako je reč o uobičajenoj pojavi, ukoliko simptomi potraju ili budu jače izraženi, nije naodmet potražiti pomoć stručnjaka.
Zašto se javlja "postodmorna depresija"?
Brz tempo rada i života uopšte, mnogobrojne obaveze, stres, ekonomski problemi dovode do velike iscrpljenosti organizma, a za mnoge je jedino godišnji odmor vreme kada mogu da se opuste i oslobode nagomilanog stresa. Ipak, zbog tolike iscrpljnosti mnogima je vreme predviđeno za odmor nedovoljno, u smislu da pripreme za početak odmora i kasnije za nastavak rada ostavljaju tek desetak dana za pravo opuštanje.
Iako je vreme potrebno za obnovu energije i oporavak tela i duha krajnje individualno, većini ljudi je odmor od dve-tri sedmice nedovoljan da konsoliduju svoje snage i potpuno obnovljeni opet krenu na posao. Mnogi ne uspevaju da se potpuno opuste i uživaju u odmoru, a kada se takvi vrate na posao, blaga depresija, razdražljivost i anksioznost su potpuno očekivane reakcije. Takođe, onima koji ne vole svoj posao povratak obavezama mnogo teže pada.
Inače, ovakva osećanja i reakcije nisu vezani samo za povratak na posao već se javljaju i kod učenika na početku školske godine ili kod studenata posle duže pauze u učenju i spremanju ispita. Sama pojava zagrevanja za rad je nešto što je u psihologiji podrobno ispitano i predstavlja vreme potrebno da organizam dostigne optimalni nivo radne sposobnosti. Dakle, reč je o jednom normalnom procesu, ali krajnje individualnom u pogledu trajanja, intenziteta i posebnih karakteristika.
SUPER BAKUTA: Postala je TOP MODEL u 95. godini (FOTO)
Saveti
Iako ne možeš izbeći ovaj problem, možeš sebi olakšati adaptaciju i što bezbolnije proći kroz nju. Neki od saveta psihologa su sledeći:
Daj sebi vremena
Ne osećaj se frustrirano ako je tvoj kolega odmah krenuo u petoj brzini da obavlja poslove kao da s posla nije ni otišao. Vreme prilagođavanja je individualno. Budući da tokom odmora vreme teče drugačije, povratkom u rutinu može ti se činiti kao da ništa ne stižeš i da ti baš sve teško pada. S poslom počni postepeno, obavljajući prvo lakše zadatke poput čitanja mejlova i odgovaranja na njih, što će te motivisati za zahtevnije zadatke.
SAZNAJ zašto je SEPTEMBAR idealan mesec za PUTOVANJA!
Iskoristi nova iskustva
Uključivanjem najboljih delova tvog odmora u svoju svakodnevnu rutinu, možeš sećanje iskoristiti kao pomoć svom umu i životu, tako da ne ispari već pri prelasku naplatnih rampi. To može biti odluka o pečenju ribe svake nedelje kod kuće jer si u njoj toliko uživala tokom godišnjeg odmora ili učenje španskog jezika (ako si, recimo, bili u Španiji), pa možeš da upišeš kurs jezika ili pratiš španske radio-stanice na internetu. Za održavanje tog načina života moraš biti uporna, a pomoći će ti i poseta ribljem restoranu ili gledanje španskog filma, ako ništa drugo.