clear sky
12°C
28.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

KRVAVA "OLUJA": "Izgoreli su majka i otac, a od bebe od 6 meseci ostala je samo RUČICA" (VIDEO)

29.07.2015. 20:50
Piše:
Srbija Danas
izbeglica
izbeglica / Izvor: Foto: Youtube Printscreen/Profimaximus

"Ljudi su bili ustreljeni ili im je bio prerezan vrat. Kakav su život mogli očekivati da su ostali ovde?“, rekao je jedan od zvaničnika UN

Odluka o akciji Oluja doneta je 31. jula 1995. godine na Brionima, kada je na sastanku sa tadašnjim vojnim vrhom Franjo Tuđman izjavio da je nanošenje takvih udaraca potrebno da bi Srbi praktično nestali sa ovih prostora.

U celoj akciji Imali su podršku Nemačke i NATO-a, i delimično, a možda i potpuno, i Amerike.

Četiri dana kasnije u 5.00h ujutru 100.000 hrvatskih bojovnika krenulo je na teritoriju Srpske Krajine. Podršku hrvatskim vojnicima dalo je i 15.000 muslimanskih vojnika Petog korpusa BiH, koji su hrvatskim oružanim snagama davali obaveštajnu, logističku, izviđačku, vojničku podršku.

Odnos 1:14

Odnos hrvatskog i srpskog stanovništva bio je 4,3 miliona prema 300.000, a odnos vojnika bio je još drastičniji.

Analitičari su se složili da je „Oluja“ bila jedan od najeklatantnijih primera prekomerne upotrebe sile koja se može sankcionisati po svim običajima i pravilima vođenja rata u skladu sa međunarodnim konvencijama.

Sve se dešavalo pred očima svetske javnosti i u prisustvu međunarodnih posmatrača na teritoriji zaštićenoj Vensovim planom.

Srpski vojnici uspeli su u Opštinama Glina i Petrinja u direktnom sukobu sa bojovnicima da nanesu teške gubitke, ali samo na nekoliko sati – Hrvati su ih napali sa leđa, pa su zauzimanjem vrhova Glamoč, Dinare, Bosansko Grahovo došli iza svih linija odbrane i uspeli da zauzmu glavni grad Krajine. Padom Knina bilo je sve izgubljeno. Srpskoj vojsci je ostalo samo da štiti i izvlači svoj narod.

akcija Oluja
akcija Oluja / Izvor: Foto: Youtube Printscreen/Profimaximus

Cinizam: Ubijanje Srba nikad nisu smatrali logorističkim

Hrvatska vojna artiljerija je 48h udarala na sve što je bilo srpsko, na vojnike, ženu , decu, starce, izbeglice, crkve, škole... "Ubijali su sve koje su zatekli ili su ih odvodili u logore. Najveći cinizam je bio taj što u svojim pregovorima ne upotrebljavaju reč logor, a zamislite, u Konačištu je ubijeno 110 ljudi", kaže jedan od izbeglih Srba.

Granatirane kolone izbeglica

U strahu i panici od napada stotine hiljada Srba krenulo je put Petrovačke ceste ka Srbiji da bi spasilo goli život.

Iako je kretanje izbeglica bilo uočljivo, jer su išli u kilometarskim kolonama u traktorskim vozilima pa i peške, hrvatske vojne snage su ih granatirale, pa i bombardovale iz aviona nadomak sela Tomina.

Od šestomesečne bebe ostala samo ručica

„Izgorele su majka, otac i devojčica od 6 meseci, samo je od nje ostala ručica, a ja sam legla preko svog deteta kad su bacali rakete i bombe iz aviona, da mene ubije, da mi dete ostane“, rekla je izbegla Srpkinja iz Hrvatske.

Tuđmanov san se ispunio

Rezultat Oluje bilo je temeljno etnički očišćena Hrvatska, i svođenje Srba na status nacionalne manjine. Povodom toga, Tuđman je izjavio „Hrvatska je ostvarila veliki uspeh u borbi protiv Srba, jer ih je 1991. godine bilo 12,2 %, a sad ih ima manje od 8%. Srpsko pitanje u Hrvatskoj biće konačno rešeno kada ih bude manje od 3%“. Nakon ovoih reči, Tuđmanov san je ispunjen. Posle svega ovoga, protiv njega haška optužnica nikada nije podignuta.

Kada su pitali izbeglu staricu šta bi joj se desilo da je ostala u Dugom Dolu, ona je prešla prstom preko vrata i rekla „Ništa drugo!“.

Kroz jecaj, potresena majka u izbeglištvu rekla je "Nisu u pravu, zar da ovolišna deca pate zbog političara, da li su ikad pomislili da bi njihova deca ikad ovako mogla proći?!“

Malo ko od izbeglih želi da govori o tome šta im se desilo, a kažu da nisu zaboravili 5. avgust 1995. godine, kada su bili svedoci granatiranja izbegličke kolone. Neki su ipak priznali stravične prizore: 

„Idući putem videli smo svašta. Bilo je sačuvaj bože, i ubijenih satrvenih, svašta je bilo“!

paljenje kuća
paljenje kuća / Izvor: Foto: Youtube Printscreen/Profimaximus

Po progonu Srba, hrvatska vojska je sistematski uništavala srpska sela, sve da se Srbi više nikad tamo ne vrate.

Predstavnici UN potvrđuju zlodela Hrvata

„U Kninu 4. avgusta, kada smo gledali ulazak hrvatske vojske, mogli smo nažalost videti hrvatske vojnike kako ulaze u kuće, a izlaze iz njih sa vrednim predmetima koji očito nisu njihovo vlasništvo“- kaže zvaničnik UN Alun Roberts.

Alen Forend, zapovednik UN, izjavio je 10. godina nakon "Oluje" da „Kuće koje možete videti najvećim delom su zapalile hrvatske jedinice, a to se događa i danas, mesec dana nakon završetka rata. U isto vreme hrvatska vlast tvrdi da se to ne dešava, dok vi to gledate vlastitim očima. Imamo dokaze, i vidimo da to hrvatske snage rade svaki dan.“

Tuđmanove laži

U isto vreme Franjo Tuđman izjavljuje:  „Hrvatska vojska nikad nije preduzela paljenja, rušenja... Bilo je reči kako je čitav Knin u plamenu, a ja sam došao u Knin, i on nije bio u plamenu“.

Klanje Srba potvrdili zvaničnici UN

Takođe nalazimo tela u malim selima gde smo odlazili... Ljudi su bili ustreljeni ili im je bio prerezan vrat. Kakav su život mogli očekivati da su ostali ovde?“, rekao je jedan od zvaničnika UN.

Pranje obraza

Da bi se priključila Evropskoj uniji, Hrvatska je morala da obezbedi povratak više od 250.000 hiljada izbeglih Srba. Nude im novčanu pomoć za izgradnju novih kuća, ali se za poslednjih 10 godina vratio samo 58 hiljada prognanih.

1.200 Krajišnika počinilo samoubistvo

Srbija je izgradila oko 3.000 stanova, a 2.000 je u planu. Oko 1.000 prognanih živi po kolektivnim centrima, u uslovima nedostojnim čoveka. Dosta njih se uopšte nije snašlo, i da život nastave u Srbiji. Znajući da nemaju gde da se vrate, jer su lišeni svojih najmilijih i bez domova – njih 1.200 izlaz je našlo u samoubistvu.

Diskriminacija povratnika

Problemi sa kojima se oni suočavaju su birokratske prepreke, diskriminacija u zapošljavanju, nepostojanje osnovnih ljudskih prava, nerešavanje pitanja radnog staža i penzije, težak povraćaj oduzete imovine.

Kao najteže prepreke su neprijateljska atmosfera i strah za ličnu bezbednost.

Deset godina nakon "Oluje" iz krajiških sela stižu vesti o brutalnom premlaćivanju povratnika, i ubijanju staraca.