clear sky
9°C
27.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

RAZBACANA LJUDSKA TELA I STVARI: Ovo je 10 najgorih avionskih nesreća u istoriji bivše Jugoslavije (FOTO)

08.01.2016. 19:55
Avionske nesreće u Jugoslaviji
Avionske nesreće u Jugoslaviji / Izvor: SD/ilustracija

Stalno nas uveravaju da su avioni najsigurnije prevozno sredstvo i da se avionske nesreće ne događaju često. Ipak, svedoci smo strašnih avionskih nesreća koje odnose na stotine života. Evo koje su najstrašnije avionske nesreće u poslednjih 70 godina na prostoru bivše Jugoslavije.

1. Preživela stjuardesa u Ginisovoj knjizi (1972.)

Jedna od najvećih avionskih nesreća JAT dogodila se 26. januara 1972. kada se putnički avion DC-9, na letu iz Stokhloma za Zagreb, srušio u snežne planine sa 10.050 metara u blizini sela Srpska Kamenica u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Jedina preživela osoba od 23 putnika i 5 članova posade bila je tada 22-godišnja stjuardesa Vesna Vulović, koja nije ni trebala da bude u tom avionu, već je menjala koleginicu. Slomila je lobanju i obe noge, a 27 dana je provela u komi. Nakon 16 meseci rehabilitacije vratila se na posao, ali više nikada nije radila kao stjuardesa.

Istragom je utvrđeno da je pad aviona uzrokovala bomba. I dalje postoji teorija po kojoj je Čehoslovačka protivazdušnom odbranom greškom pogodila JAT-ov avion, piše  telegram.hr.

2. Književnik stradao u drugoj najvećoj nesreći (1971.)

U avionskoj nesreći koja se dogodila 23. maja 1971. stradalo je 76 putnika, među kojima je bio i književnik Josip Pupačić. Nesreću je preživela samo jedna osoba. Put od Londona protekao je normalno, a problemi su započeli tek četiri kilometara pre spuštanja na aerodrom. Avion je uleteo u jako nevreme iznad Rijeke, a prilikom sletanja udario je krilom o pistu.

3. Kopilot nije želeo da otkrije uzrok nesreće (1956.)

JAT-ov putnički avion Convair CV-340 22. decembra 1956. napustio je bečki aerodrom u 18:37 minuta i uputio se prema Minhenu. U 20:33 sati posada je poslala signal da se nalazi u blizini aerodroma i da je započela sletanje. Na pet kilometara ispred staze, kapetan Srđanović naglo gubi visinu i udara točkovima aviona u tlo.

Život su izgubila dva člana posade (jedan od njih i kapetan), a od 27 putnika, jedan je poginuo. Kopilot nije želeo da sarađuje prilikom istrage i tvrdio je da se ničega ne seća. Ponovo je počeo da radi 1963. godine i poginuo u drugoj avionskoj nesreći koja se dogodila na aerodromu u Beogradu. Bio je sam u avionu.

4. Kontrolori leta nisu prošli obuku (1973.)

Jedna od najsmrtonosnijih JAT-ovih avionskih nesreća dogodila se 11. septembra 1973. godine kada je Caravella SE-210 letela iz Skoplja za Podgoricu (tadašnji Titograd) i zabila se u planinski vrh Babin zub. Poginulo je svih 35 putnika i šest članova posade. Nikada se sa sigurnošću nije otkrilo zašto je iskusni kapetan Živojin Maglić, koji je ranije bio Titov pilot, skrenuo s utvrđene rute i  zašto je po magli krenuo s poniranjem pre nego što je preleteo visoke planinske grebene.

Avionske nesreće u Jugoslaviji
Avionske nesreće u Jugoslaviji / Izvor: SD/ilustracija

Avion se brzinom od 400 kilometara na sat zabio u sam vrh Maganika, na visini od 1.600 metara i prelomio u dva dela. Godinama se pričalo da nitko od kontrolora leta u tornju nije prošao adekvatnu obuku za taj posao. Na mesto stravične tragedije prvi su stigli meštani okolnih sela koji se i danas sećaju užasa koji ih je zatekao. Kilometrima naokolo bili su razbacani delovi ljudskih tela, komadi aviona i stvari, a na samom nepristupačnom vrhu Babinog zuba i danas postoji crni trag na mestu gde je avion udario i eksplodirao.

5. Narav pilota i novi instrumenti (1955.)

Avion Convair CV-340 10. oktobra 1955. poleteo je iz Beograda prema Beču. Dva sata nakon početka leta posada se javila kontrolnom tornju u Beču, koji su odobrili spuštanje na nižu visinu kao pripremu za sletanje. Petnaest minuta kasnije avion je udario u brdo iznad Beča. Kapetan Romeo Adum udario je u sam vrh brda, avion se prepolovio, jedan deo se odvojio i ostao da visi na drveću.

6. Za sve je bio kriv ego? (1947.)

Prva veća avio nesreća nakon Drugog svetskog rata na prostorima bivše Jugoslavije dogodila se 27. septembra 1947. kada je adaptirani vojni avion leteo iz Beograda za Podgoricu. Kapetan Vasa Vračarević, predratni pilot i instruktor vojnog vazduhoplovstva s avionom Li-2 krenuo je iz Beograda, a uprkos gustoj magli i jakim udarima vetra nastavio je let prema današnjoj Podgorici. Munje su sevale sa svih strana, a oblaci su bili puni elektriciteta. Bez tačne pozicije i bilo kakvih podataka o jačini i pravcu vetra, bez radio veze, sve je vodilo tome da avion treba vratiti u Beograd. I dok bi većina tako odlučila, navodno ego, ali i strah kapetana Vase bio je jači od zdravog razuma. Znao je da bi povratak u Beograd rezultirao podrugljivim komentarima kolega i šefova, a strahovao je i da bi to moglo uticati i na njegov posao. Zato za njega povratak nije bio opcija. Udario je u vrh Rumije i svih 22 putnika je poginulo.

7. Sudar dva aviona u vazduhu(1976.)

Najveća avionska nesreća u hrvatskom vazdušnom prostoru dogodila se 10. septembra 1976. u 11:15 sati na deset hiljada metara iznad Vrbovca, nedaleko od Zagreba, zbog greške Kontrole vazdušnog saobraćaja u Zagrebu zbog čega su se sudarili avion British Airwaysa i avion Douglas DC-9 na letu sa splitskog aerodroma. Prema izjavama šokiranih očevidaca sa neba su padala ljudska tela, delovi aviona i stvari.

Dva aviona sudarila su se dok su letela brzinom od 900 kilometara na sat. Ta nesreća  se sedamdesetih godina ubrajala među četiri najteže na svetu. Živote je izgubilo 176 ljudi. Kontrolor leta, tada 28-godišnji Gradimir Tasić, proglašen je odgovornim za nesreću i osuđen na sedam godina zatvora.

8. Avion se zakucao u Medevednicu (1950.)

Let od Beograda prema Zagrebu 21. septembra 1950. tekao je mirno, ali je kapetan Bora Marković preleteo Sisak spustio avion na 600 metara visine i produžio let prema aerodromu Lučko. Na nebu su tog trenutka počeli da se gomilaju oblaci. Avion je udario u Zagrebačku goru. U avionu se nalazilo sedam putnika i četiri člana posade. Preživio je samo jedan putnik.

9. Misterija nesreće američkog ministra (1996.)

Treća nesreća po broju poginulih na vazdušnom prostoru bivše Jugoslavije, a po mnogima i najmisterioznija, dogodila je 3. aprila 1996. kada se avion američkog Ratnog vazduhoplovstva CT-43 koji je bio na službenoj misiji po Hrvatskoj, srušio pored Dubrovnika. U avionu su bili američki ministar trgovine Ron Braun i još 34 člana ministarstva. Tokom prilaza aerodromu u Dubrovniku avion je udario u brdo Sveti Ivan, a kao glavni uzrok pada navedena je greška posade.

Mnogi tvrde da je Ron ubijen. Što se stvarno događalo unutar aviona znala je jedina preživela osoba – stjuardesa Šelei Kelei, ali je i ona preminula u kolima Hitne pomoći.

10. Avion baklja (1951.)

Prva nezgoda JAT-ovog aviona, koji mnogi nazivaju “avion baklja“, dogodila se 8. juna 1951. godine na liniji Frankfurt-Minhen-Beograd. Avion Convair CV-340 zapalio se u vazduhu na visini od 1500 metara, a razlog požara bio je paket. Posada je uspela da spusti avion na livadu 60 kilometara od Minhena, ali je avion potpuno izgoreo. Svi putnici i članovi posade su preživeli zahvaljujući hrabrosti i prisebnosti posade.