clear sky
15°C
29.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Zašto životinje menjaju svoje stanište?

25.09.2014. 17:08
Albatros na talasu
Albatros na talasu / Izvor: Profimedia

Postoji nekoliko teorija o uzroku seoba životinja. Jedna od njih je da se neke životinje sele usled nepovoljnih klimatskih uslova. Kao primer koji potvrđuje ovu teoriju možemo navesti ptice selice.

Druga teorija je da su seobe životinja posledica pomeranja kontinenata. Po ovoj teoriji, nekada su kontinenti bili drugačije raspoređeni, pa su područja parenja bila u blizini područja na kojima su životinje živele. Međutim, kako su se kontunenti pomerali, ova područja su se razdvojila od staništa, pa su životinje bile prinuđene da putuju. Ovu teoriju možemo primeniti na seobe riba i morskih kornjača, piše mojaoaza.com.

Po trećoj teoriji, do seoba je dolazili zbog sve većeg nedostatka izvora hrane. Ova teorija se odnosi na seobu nekih vrsta šišmiša.

Evo par primera životinja selica:

Bodljikavi jastog

Živi u plitkom moru oko Bahamskih ostrva. U jesen, zbog nadolazećih oluja i pada temperature, odlazi u dublje vode i stvara duge kolone.

Tune

Tune se mreste u Meksičkom zalivu i to samo one tune čija je dužina preko 2 m i koje su starije od 9 godina. Nakon mrešćenja, u maju i junu, starije, izgladnele tune sele se uz istočnu obalu SAD i Kanade u potrazi za hranom. U septembru i oktobru, tune kreću na jug, do Kanarskih ostrva, gde prezimljuju. U proleće ponovo kreću na put preko Atlantika, stižu do obala Brazila i nastavljaju ka severu. Prolazeći kroz Karipsko more dolaze u Meksički zaliv.

Evropska jegulja

Jegulje se mreste u Sargaškom moru na velikim dubinama. Nakon mrešćenja, odrasle jegulje umiru. Mladunci plutaju 3 do 4 godine nošeni Golfskom strujom do Evropskih i Afričkih reka, iz kojih potiču njihovi roditelji i u njima žive i hrane se narednih 10 do 20 godina, odnosno, do polne zrelosti. Nakon što postanu polno zreli, jegulje odlaze u Sargaško more na mrest.

Lososi

Žive u moru do polne zrelosti (1-5 godina) a zatim odlaze u reke u kojima su se rodili, na parenje. Nakon parenja i mresta, sve pacifičke vrste lososa umiru, dok Atlantski losos ne umire, nego se vraća u more i čitav ciklus može ponoviti 2 do 3 puta.

Džinovska kornjača
Džinovska kornjača / Izvor: Twitter

Velika kornjača

Žive i hrane se u plitkim vodama oko Brazila, a zatim se sele do plaža ostrva Ascensiona gde legu jaja (otprilike 1800 kilometara). Ascension je malo ostrvo usred Atlantika dugo oko 8 km, koje kornjače pronalaze bez ikakvih problema.

Arktička čigra

Ptica koja, seleći se, prelazi najveće udaljenosti. Gnezdi se u arktičkom području, a nakon kratkog arktičkog leta odlazi na jug u zimovalište koje se nalazi u najjužnijem delu Indijskog okeana, blizu Antarktika. Kada tamo počne jesen čigre se vraćaju na Arktik, gde će se gnezditi i podizati mladunce. U proseku, svaka čigra seleći se, godišnje preleti između 30 000 i 40 000 km!

Albatros lutalica

Gnezdi se na malim ostrvima Južne hemisfere. Nakon gnežđenja, odrasli sa mladuncima odlaze na otvoreno more gde provode ostatak godine. Ova vrsta albatrosa leti na vetrovima koji se javljaju između 40 i 50 stepeni južne geografske širine. Pošto ti vetrovi uvek duvaju sa zapada na istok, i albatros uvek leti u tom smeru. Da bi obišao pun krug oko Zemlje, potrebno mu je otprilike godinu dana.