scattered clouds
16°C
23.05.2024.
Beograd
eur
117.1138
usd
107.8893
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

OVO JE ŠOK ZA ZAPAD! Novi predsednik Slovačke okreće leđa Briselu?! Zajedno sa Ficom otopljava odnose sa RUSIJOM

08.04.2024. 07:21
Piše:
Srbija Danas
Pelegrini i Fico
Pelegrini i Fico / Izvor: Tanjug/AP/Denes Erdos

Osiguraćemo da Slovačka ostane na strani mira, a ne rata. Ovo je u prvom govoru nakon pobede u drugom krugu predsedničkih izbora poručio novi šef države Peter Pelegrini (48).

Bivši premijer Slovačke kojeg je podržala vladajuća koalicija minule nedelje osvojio je 53,12 odsto glasova, dok je njegovom rivalu i nekadašnjem ministru spoljnih poslova Ivanu Korčoku pripalo 46,87 procenata. Pobedom na predsedničkim izborima Pelegrini je opravdao ulogu favorita koju je imao u kampanji, dok je njegov blizak odnos sa aktuelnim premijerom Robertom Ficom i otvorena podrška Moskvi mogla da najavi još veći zaokret Slovačke u diplomatskim odnosima sa Ukrajinom i zapadnim svetom.

Pelegriniju je poverenje u drugom krugu izbora za novog šefa države ukazalo 1.409.255 birača, dok je Korčok osvojio srca 1.243.709 građana, saopštio je juče slovački Zavod za statistiku. Na predsedničke izbore je izašlo 61,14 odsto građana upisanih u biračke spiskove. Kolika je podrška glasača Pelegriniju bila pokazali su podaci da je pobedu odneo u svim regionima Slovačke, osim u Bratislavi, prema zvaničnim rezultatima izbora koje je potvrdila Državna izborna komisija. Pelegrini je najviše glasova dobio u regionu Banske Bistrice, gde je za njega glasalo 61,01 odsto birača. Samo 34,02 odsto birača sa pravom glasa zaokružilo je Pelegrinijevo ime u regionu Bratislave.

Novi šef Slovačke je na visokoj poziciji nasledio Zuzanu Čaputovu, liberalno orijentisanu predsednicu, koja je odbila da se kandiduje za još jedan mandat. Čaputova je za razliku od njenog naslednika tokom svog mandata gajila bliske odnose sa Zapadom i podržavala Ukrajinu u ratu sa Rusijom. Preuzimanjem predsedničke palice od Čaputove i rame uz rame sa Ficom, u čijoj koalicionoj vladi je i Pelegrinijeva stranka Hlas, predviđa se da Slovačka na najvišim pozicijama više neće imati zvaničnike koji će tako zdušno podržavati Kijev u međunarodnim savezima.

Pelegrini se zalaže za normalizaciju odnosa Bratislave sa Moskvom, dok je sankcije Rusiji ocenio kao neefikasne tvrdeći da su negativno uticale i na stanovnike Slovačke. On je, takođe, istakao da neće dozvoliti da Slovačka bude uvučena u sukob u Ukrajini i odbacio ideju o slanju stranih jedinica u tu zemlju, preneo je RT.

- Situacija u Ukrajini nema vojno rešenje, a taj sukob mogao bi da se pretvori u još veću katastrofu - istakao je on.

Fico je uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora u Slovačkoj gde je njegova partija Smer odnela pobedu govorio da će obustaviti slanje oružja u Ukrajinu i toga se pridržava. Njegova najava je i tada bila ocenjena kao veliki zaokret prema Kijevu, ali i NATO i EU, naročito jer je Slovačka bila prva zemlja članica Severnoatlantske alijanse koja je Ukrajini poslala borbene avione "mig 29".

Ipak, Pelegrini je poručio da njegova pobeda neće podrazumevati preveliku žurbu u promeni spoljne politike Slovačke.

- Takođe, garantujem, kao i drugi kandidat, da ćemo i dalje biti jaka članica EU i NATO - govorio je Pelegrini.

Pelegrini, ekonomista po zanimanju, koji je bio Ficov zamenik u Smeru, postao je premijer 2018. godine, nakon što je Fico bio primoran da podnese ostavku posle velikih antivladinih protesta zbog ubistva novinara Jana Kucijaka i njegove verenice. Kasnije se odvojio od Fica i osnovao sopstvenu stranku Hlas, više centrističku i liberalniju od Ficovog populističko-levičarskog Smera.