clear sky
17°C
20.05.2024.
Beograd
eur
117.105
usd
107.8514
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

NEMACA U NEMAČKOJ SVE MANJE: Decenije migracije daju rezultat, u jednom gradu 55 procenata useljenika

09.05.2024. 08:42
Piše:
Srbija Danas/Novosti/I. Stojanović/Preneo: M.B.
Bundestag
Bundestag / Izvor: Shutterstock

Među Nemcima se širi strah od muslimanskih migranata i činjenice da postaju manjina u sopstvenoj zemlji! Kako je pokazala najnovija anketa, gotovo polovina domaćeg stanovništva slaže se sa izjavom "Verujem da Evropljane postepeno zamenjuju imigranti iz Afrike i sa Bliskog istoka."

U studiji marketinške agencije Insa, navodi se da se 54 odsto ispitanika "plaši da će Nemci postati manjina u Nemačkoj" i da Nemačka više ne bi trebalo da prihvata izbeglice iz islamskih zemalja. Dve trećine Nemaca (65 odsto) slaže se sa tvrdnjom da u Nemačkoj postoji "rasizam protiv belaca", dok samo petina tvrdi da to nije tačno.

Velika većina veruje da integracija migranata ne funkcioniše. Njih 58 odsto je odgovorilo "ne" na pitanje da li su se "migranti u velikoj meri dobro integrisali u Nemačkoj". Strahove Nemaca dodatno je podstakao nedavni protest u Hamburgu na kome su pripadnici radikalne šerijatske grupe pozivali na osnivanje kalifata u Nemačkoj, a pre koji dan, dogodio se i još jedan u nizu napada na nemačke političare.

Bivša gradonačelnica Berlina, senatorka Franciska Gifaj, sada ministarka Berlina za ekonomiju i članica stranke SPD kancelara Olafa Šolca, napadnuta je u lokalnoj biblioteci i nanete su joj povrede. Objavljen je, osim toga, i podatak da je udeo stranaca u zločinima u zemlji, dostigao 41 procenat.

Najveći broj izbeglica u Nemačku je stigao za vreme migrantske krize 2015. godine, posle poziva tadašnje kancelarke Angele Merkel. Okvirno oko 18,9 miliona ljudi, odnosno 23 odsto stanovništva Nemačke, emigriralo je u zemlju posle 1950. godine, ili su deca useljenika.

Više od milion ljudi je iz ratom zahvaćenih područja preko balkanske rute prebeglo u Evropu, od toga je samo u Nemačkoj, prema podacima Odeljenja UN za ekonomske i socijalne poslove (DESA), bilo 692.700 novopridošlih migranata. Ta brojka je do sredine 2019. godine porasla na 1,1 milion, što je 15,7 odsto ukupnog stanovništva Nemačke.

Lane je Zavod za statistiku analizirao stanovništvo zemlje na osnovu podataka o migracijama, a ne samo na osnovu državljanstva. Pokazalo se da je sa 17,3 odsto imigranta prve generacije, Nemačka iznad proseka EU od 10,6 odsto. Još 3,7 miliona, ili 4,5 odsto stanovništva, ima jednog roditelja koji je useljenik, dok je drugi etnički čist Nemac. Podaci ne uključuju više od milion Ukrajinaca koji su došli u Nemačku od početka rata.

Autohtonog Nemca teško je upoznati u Frankfurtu, jer je čak 55 odsto stanovnika ovog grada na Majni još 2019. godine bilo migrantskog porekla.

Kao da nisu u domovini

Skoro 60 odsto Nemaca "u određenim delovima svog grada ima osećaj da nije u Nemačkoj". Sa izjavom da "Evropljane postepeno zamenjuju imigranti iz Afrike i Bliskog istoka", slaže se 45 odsto građana. Ogromna većina Nemaca, čak 75 odsto, smatra da trenutna migracija preopterećuje domaći školski sistem. Problem sa tim nema samo 22 procenta anketiranih.