clear sky
6°C
26.04.2024.
Beograd
eur
117.1627
usd
109.3752
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Banke najviše "deru" na DOZVOLJENOM MINUSU: 360 dinara KAMATE na svaku "hiljadarku"

16.03.2018. 20:36
Piše:
Srbija Danas/Večernje novosti
banka
banka / Izvor: Profimedia
Glavno opravdanje bankara da se radi o najrizičnijoj pozajmici

Najskuplja banka u Srbiji, kada je reč o dozvoljenom minusu, zaračunava građanima čak tri puta veću kamaptnu stopu od zvanične kaznene zatezne kamatne stope u našoj zemlji. Tako korisnik za ovu pozajmicu godišnje banci plaća 360 dinara na svakih 1.000 dinara minusa, dok će za kašnjenje u namirivanju računa za komunalije, na primer, platiti kaznenih 112,5 dinara na neplaćenu hiljadu.

Glavno opravdanje ovdašnjih bankara je da je reč o najrizičnijoj pozajmici, iako se ona najčešće odobrava u visini od svega jedne mesečne plate ili penzije. Potencijalni gubitak za banku je nemerljivo manji nego kod bilo kog drugog keš kredita, pogotovo što su i minusi obezbeđeni menicom i administrativnom zabranom na platu baš kao i svaki drugi gotovinski zajam. Zato, pravdanje zaštitnika banaka u ovom slučaju "ne pije vodu".

Udruženje banaka Srbije (UBS), čak, ide i korak dalje. Specijalista za poslovanje sa stanovništvom ovog udruženja među razlozima koji dozvoljene minuse čine "visokorizičnim proizvodom" navodi i sledeći:

Kontrola Poreske uprave po CELOJ Srbiji: Privremeno zatvoreno više od POLOVINE objekata

- Bez obzira na to da li klijent koristi dozvoljeni minus ili ne, banka ima troškove angažovanja sredstava - kredit je raspoloživ, ali se ne povlači - i samim tim ima troškove pasivne kamate na raspoloživa sredstva - ističe on.

To bi, praktično, značilo da banka klijentu koji ima odobren minus, a ne koristi ga, plaća kamatu, kao na štednju. Ovo ne samo da nije tačno - jer ne postoji korisnik tekućeg računa kome je banka na stanje jednako nuli pripisala nekoliko dinara kamate, nego to ne čini ni kada na računu imate pozamašan "plus".

banka
banka / Izvor: Profimedia

Ta takozvana kamata po viđenju, ili kamata na neoročenu štednju, koju su banke svojevremeno davale klijentima kojima novac leži neiskorišćen na računu je uglavnom - ukinuta. Pa se dinarski računi u Srbiji vode kao beskamatni, i banka na iznos sredstava na njima ne obračunava niti pripisuje kamatu. A kamoli da banka plaća kamatu nekom klijentu koji je u minusu "samo" 10.000 dinara, a dozvoljeno mu je da bude 40.000.

Iz UBS ističu da banke minus nude u standardnim paketima prilikom otvaranja i vođenja tekućeg računa građana, da se uglavnom odobrava po skraćenoj i pojednostavljenoj proceduri, i tvrdi da banke "ne uzimaju realna obezbeđenja već je garancija da će se minus pokriti stalni priliv na račun korisnika".

Ministarka Kuburović najavila E-SUDOVE za mesec dana: Stranke više neće morati da dolaze u sudove

- Dozvoljeni minus je prilično nepredvidiv bankarski proizvod kako u pogledu iznosa, momenta povlačenja i roka korišćenja, tako i u pogledu njegovog vraćanja jer zavisi od urednosti priliva koji dolaze na račun.  Tako visoke kamate pokrivaju visok rizik nenaplativosti ovih kredita, skupe izvore njegovog finansiranja, kao i troškove angažovanja sredstava bez obzira na to da li se kredit koristi ili ne - ističu u UBS.

 

Piše:
Srbija Danas/Večernje novosti
16.03.2018. 20:36